Povodom obilježavanja 3. prosinca kao Dana protiv lova Prijatelji životinja su izrazli zgražanje nad činjenicom da su lovci prošle godine u Hrvatskoj ubili oko 290 tisuća zečeva, divljih svinja, jelena, srna, fazana, ptica močvarica i drugih divljih životinja.
“Lovci ubijanje životinja pokušavaju prikazati plemenitim i svrhovitim hobijem, a sebe kao časne zaštitnike prirode. U tome, nažalost, nerijetko imaju podršku političara koji su i sami lovci pa ponavljaju neutemeljene fraze o lovcima kao održavateljima ravnoteže između čovjeka i prirode. No činjenica je da iza svakog lova ostaje izmučena, prestravljena i kukavički ubijena životinja, koju je netko čekao u zasjedi kako bi ju ustrijelio ili joj je postavio neku vrstu zamke kako bi skončala u mukama ili, još gore, satima i danima sporo umirala”, ističu iz udruge te dodaju kako se za lovce iz proračuna izdvajaju goleme količine novca.
Lovačke udruge financiraju i gradovi, općine i županije. Milijune eura dobiju i za policu osiguranja za automobile koji udare u divljač, za odstrele prema naredbi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, za redovita i dodatna ulaganja države u lovstvo i sl.
“Država je vrlo velikodušna prema lovcima. Pritom nam građani dojavljuju da se prekršaji i lovaca i krivolovaca rijetko kada kažnjavaju, dok ih lovačka društva čak i zataškavaju”, ističe Snježana Klopotan Kačavenda iz Prijatelja životinja.
Carina svake godine zaplijeni velik broj ilegalno ubijenih životinja, a iz udruge smatraju kako državljani drugih zemalja ne bi mogli organizirati lov u Hrvatskoj da nemaju pomoć lokalnih lovaca, u ovom slučaju krivolovaca, koji dobro poznaju teren i kretanje životinja na određenom području.
“Krivolov je, nažalost, široko rasprostranjen po cijeloj Hrvatskoj, njezini sudionici usko su povezani s kriminalnim miljeom ili su i sami dio njega, no najčešće nitko ne odgovara za lov, krivolov i trovanja u kojima godišnje stradavaju na tisuće zaštićenih ptica i zvijeri”, ističu.
Ekološke studije utemeljene na terenskom istraživanju pokazale su da životinje imaju unutarnji mehanizam za regulaciju rasta populacije, a ta se regulacija ne ostvaruje lovom. U onim dijelovima Europe u kojima je lov zabranjen nikad dosad nije utvrđena prekobrojnost populacije.
“Danas, u 21. stoljeću, lov na životinje barbarski je i etički neprihvatljiv. Sami lovci mogu mnogo više učiniti za prirodu brinući se za nju bez oružja, pri čemu podržavamo njihove napore da suzbiju problem krivolova. Nema opravdanja da se odmah ne zabrani promocija lova kao turizma i kao sporta, a treba odmah zabraniti i trofejni lov”, naglašavaju.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Civilno društvo” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).