Ilegalni uzgoj stoke opustošio je teritorije malih poljoprivrednika i autohtonih naroda u Paráju, državi u kojoj će se ove godine održati klimatski summit COP30, navodi se u izvještaju Human Rights Watcha objavljenom noćas.
Organizacija tvrdi da je JBS, najveća svjetska mesna tvrtka, govedinu i kožu proizvedenu od stoke s ilegalnih rančeva u ovoj regiji izvozila i u Evropsku uniju.
Izvještaj od 86 stranica pod nazivom Okaljano: JBS i izloženost EU kršenjima ljudskih prava i ilegalnoj deforestaciji u Paráju, Brazil detaljno opisuje na koji su način stočari ilegalno oduzeli zemlju i uništili osnovne uvjete za egzistenciju zakonitih stanovnika u naselju malih poljoprivrednika Terra Nossa i na autohtonom teritoriju Cachoeira Seca, utječući na njihova prava na stanovanje, zemlju i kulturu. Analiza službenih izvora koju su proveli autori istraživanja pokazuje da su ilegalne farme u tim područjima prodavale stoku nekolicini izravnih dobavljača JBS-a.
„JBS još uvijek nema sustav za praćenje svojih neizravnih dobavljača stoke, unatoč obećanju da će ga implementirati još 2011. godine“, rekla je Luciana Téllez Chávez, viša istraživačica za okoliš u Human Rights Watchu. „Bez njega, tvrtka ne može ispuniti svoju obvezu uklanjanja deforestacije iz svog lanca opskrbe do kraja 2025.“
Analizom dozvola za prijevoz stoke koje je izdala vlada savezne države Pará, HRW je identificirao pet slučajeva u kojima su ilegalni rančevi u Terra Nossi i Cachoeira Seci opskrbljivali stokom rančeve izvan tih zaštićenih područja, a potom su ti rančevi prodavali stoku klaonicama JBS-a. Rančevi stoke istraženi na tim teritorijima ilegalni su prema brazilskom saveznom zakonu.
Brazilska agencija za zemljišnu reformu formirala je 2006. ruralno naselje Terra Nossa za male poljoprivrednike. Obitelji su trebale obrađivati zemlju i brati voće i orašaste plodove iz prašume – koja je u početku činila 80 posto teritorija od 150 000 hektara – i prodavati svoje proizvode na lokalnim tržnicama. Međutim, u Terra Nossu su ilegalno ušli stočari. Ljudima koji su im se protivili uzvratili su nasiljem. Do 2023. godine 45,3 posto naselja pretvoreno je u pašnjake.
Počevši od 2016. godine, agencija za zemljišnu reformu istražila je područje i na kraju utvrdila da je 78,5 posto teritorija ilegalno naseljeno. Pa ipak, godinama nije poduzela mjere za uklanjanje ilegalnih rančeva. Agencija razmatra plan podjele naselja i revizije njegovog statusa, što bi najvjerojatnije produžilo nekažnjivost za ekološke kriminalce. U Cachoeira Seci, starosjedilački narod Arara (koji je prema podacima starim desetak godina ukupno imao 377 pripadnika) ovisi o prašumi na svom teritoriju od 733 000 hektara.
„Savezna vlada je zakonski obvezna ukloniti neautohtone stanare“, upozorava HRW. „Umjesto toga, stočari su osnovali više ilegalnih stočnih rančeva, smanjujući time dostupnost divljači i šumskih proizvoda, ograničavajući kretanje starosjedilačkih naroda na vlastitom teritoriju i potkopavajući njihova kulturna prava.“
Cachoeira Seca je 2024. godine zabilježila najveće iskrčeno područje na autohtonom teritoriju u brazilskoj Amazoni. HRW tvrdi da JBS ne prati sustavno svoje neizravne dobavljače, te kako ne može jamčiti da u njegov lanac opskrbe nije ušla i zaražena stoka: „Ne postoji savezna obaveza praćenja pojedinačnih goveda dok se kreću kroz različite farme u Brazilu.“
U prepisci s Human Rights Watchem, JBS je tvrdio da prate farme svojih izravnih dobavljača kako bi se uvjerili da se pridržavaju njihove politike nabave. Tvrtka je izjavila da će izravni dobavljači od 1. siječnja 2026. biti obavezni dostaviti informacije o svojim dobavljačima. Vlada Pará najavila je da će do 2026. uspostaviti individualni sustav sljedivosti stoke, a njezini funkcioneri rekli su HRW-u da će prestati izdavati dozvole za kretanje stoke u zaštićene šume.
Savezna brazilska vlada najavila je do 2032. godine donijeti plan za provođenje nacionalnog individualnog sustava praćenja porijekla stoke. „S obzirom na prekograničnu dinamiku ilegalne trgovine stokom, spora provedba saveznog sustava vjerojatno će sabotirati napredak“, komentira HRW. Organizacija je analizirala podatke o trgovini u periodu između 2020. i 2025. godine, otkrivši da su Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Španjolska i Švedska uvozile govedinu iz područja u kojima se nalaze objekti JBS-a navedeni u ovom izvještaju, dok je Italija bila glavno odredište za kožne proizvode.
„Brazilska vlada trebala bi ukloniti ilegalne rančeve i tražiti odštetu od onih odgovornih za nezakonito zauzimanje i korištenje zemljišta u pogođenim zajednicama. Savezna vlada trebala bi ubrzati izgradnju sustava praćenja porijekla i stoke i učiniti ga što efikasnijim“, ističe HRW. „JBS bi trebao poduzeti korake za saniranje bilo kakvih prijevara sa zemljištem, ilegalne deforestacije ili kršenja ljudskih prava kojima je tvrtka možda doprinijela – čak i ako nenamjerno – u Terra Nossi i Cachoeira Seci.“
Suzbijanje deforestacije i kršenja ljudskih prava ugrađenih u lance opskrbe stokom zajednička je odgovornost prodavača i kupaca“, naglašava Téllez Chávez. „Brazil i EU trebali bi surađivati kako bi zaštitili prašumu i podržali prava zajednica koje ovise o njoj.“
