Vijesti

IRB: Zagrijavanje Jadrana utječe i na okolinu – kako se prilagoditi?

Dr. sc. Cléa Lumina Denamiel s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvila je računalni model Jadranskog mora koji prvi put s kilometarskom razlučivošću pokazuje što se zapravo događa tijekom morskih toplinskih valova, javljaju s Instituta.

Spajanjem današnjih vremenskih obrazaca s pretpostavkom o ekstremnom zagrijavanju u dalekoj budućnosti, novi model otkriva da bi morski toplinski valovi u budućnosti mogli trajati dulje, biti topliji i širiti se na veća područja, a visoke temperature mogle bi potrajati i izvan ljetne sezone, tvrde na IRB-u.

Za razliku od dosadašnjih globalnih modela, novi model AdriSC spaja sve ključne procese, poput riječnih tokova, morskih struja, izmjena topline i atmosferske utjecaje, i time pruža precizne smjernice za prilagodbu obalnih zajednica i ribogojilišta.

Model pokazuje i ulogu rijeke Po u nastanku toplinskih valova: “Kada je njezin protok slab, u vodi je manje sedimenta koji inače djeluje poput ‘suncobrana’, pa sunčeve zrake prodiru dublje i more se brže zagrijava, dok jači protoci raspršuju toplinu i ublažavaju ekstremne temperature.”

Na intenzitet toplinskih valova utječu i izmjena topline između mora i zraka, te povremeni dotoci hladnije vode iz Egejskog mora, dok oscilacije između Jonskog i Jadranskog mora imaju manju važnost. Rezultati sugeriraju da bi stvarni rizici zagrijavanja mogli biti i veći od predviđenih.

„Ne govorimo samo o povremenim ljetnim epizodama“, naglašava dr. Denamiel. „Ako se nastavi ekstremno zagrijavanje, mogli bismo imati gotovo stalna razdoblja visokih temperatura koja će potpuno promijeniti morski okoliš.“

Obalna mjesta u Hrvatskoj i šire suočavaju se s ozbiljnim rizicima. Već danas rekordne temperature mora otežavaju rad ribogojilištima, a budućnost u kojoj će toplinski valovi biti češći i snažniji mogla bi ozbiljno ugroziti akvakulturu i lokalna gospodarstva.

AdriSC pokazuje gdje i kada će toplinski valovi biti najintenzivniji, nudeći smjernice za prilagodbu, od uzgoja vrsta otpornijih na toplinu do preuređenja kaveza s boljom izmjenom vode.

Cléa Lumina Denamiel

Dr. Denamiel već deset godina živi i radi u Hrvatskoj, gdje razvija računalne modele koji pokazuju kako će klimatski događaji i dugotrajno zagrijavanje promijeniti Jadran i obalu. Svoja najnovija otkrića opisala je u radu objavljenom u časopisu Ocean Science.  Ovo istraživanje dio je međunarodne inicijative CoastPredict/GlobalCoast, u kojoj model AdriSC i Hrvatska imaju ulogu pilot-projekta, a povezuje se i s projektom Europskog istraživačkog vijeća dr. sc. Jelene Bujan, čiji je cilj primijeniti visokorezolucijske modele u praktične mjere klimatske prilagodbe jadranskih otoka, zaključuje IRB u svojem današnjem izvještaju za javnost.


Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).