Vodeći činovnici i energetski ideolozi EU-a sve upornije vrte mantru da je moguće pomiriti i zaštitu klime i nuklearni razvoj. Rješenjem smatraju male modularne reaktore koji osim što su manji, jeftiniji su i navodno sigurniji od klasičnih velikih nuklearki.
Zelene udruge za zaštitu okoliša unisono osuđuju ovakve planove. Boje se da će oni poništiti sve što se godinama radilo na tom planu.
Thomas Lewis iz Evropske mreže za očuvanje klime kaže da lobiji koriste rat između Rusije i Ukrajine kao opravdanje za izostanak ulaganja u zaštitu klime:
“Žele smanjiti svoje troškove. A nuklearne elektrane se ne mogu brzo graditi, pa priča o stabilnosti sustava jednostavno nije točna.“
“Evropski povratak nuklearnom” sve više opisuje trenutni pomak u energetskoj politici EU-a, pri kojem se nuklearna energija vidi kao ključan alat za postizanje energetske neovisnosti, smanjenje emisija CO₂ i stabilizaciju mreže u doba rasta potražnje za energijom zbog AI centara i električnih vozila.
Ovaj trend ubrzan je energetskom krizom izazvanom ratom u Ukrajini i odustajanjem od ruskog plina i nafte. Iako su neke zemlje poput Njemačke i Austrije još uvijek skeptične, većina članica EU-a sada podržava nuklearnu energiju kao dio “zelene” tranzicije.
Evropa se nakon ruskog napada na Ukrajinu osjetila ranjivom zbog ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Mnogi od ljudi na rukovodećim položajima predstavljaju nuklearnu energiju stabilnim izvorom koji može zamijeniti plin i ugljen, pri čemu je uran relativno dostupan repromaterijal.
Evropski zeleni plan cilja na klimatsku neutralnost EU-a do 2050., s 55-postotnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova do 2030.
Nuklearna energija ne proizvodi CO₂, a EU ju je 2022. uključila u “zelenu taksonomiju”, klasifikaciju održivih investicija, što otvara pristup fondovima.
Prema procjenama koje se smatraju relevantnima, potražnja za električnom energijom u Evropi porast će u doglednom periodu za 50-80 posto. Obnovljivi izvori poput vjetra i sunca još uvijek ne mogu proizvesti toliku količinu energije pa bi nuklearna trebala služiti kao „akumulator“ za stabilnost mreže.
Evropski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Jozef Sikela tvrdi da nuklearna energija može igrati ključnu ulogu u rješavanju evropskih energetskih problema, od stabilnosti mreže preko dekarbonizacije do sigurnosti opskrbe.
Belgija je nedavno ukinula zakon o postupnom gašenju nuklearnih reaktora, otvarajući mogućnost izgradnje novih.
“Radi se o niskougljičnom izvoru energije, što znači da možemo ispuniti evropske klimatske ciljeve, ali je također i obilan izvor energije”, rekao je pritom belgijski ministar energetike.
Njemačka je pod novom vladom ublažila svoj tradicionalni antinuklearni stav i sada vidi nuklearnu energiju “na razini obnovljivih” u EU-zakonodavstvu.
Danska razmatra ukidanje četrdesetogodišnje zabrane nuklearne energije, posebno smjerajući na modularnu tehnologiju.
Italija je usvojila zakon kojim se priprema povratak nuklearnoj energiji i planiraju se napredni modularni reaktori. Vlada neofašističke premijerke Giorgie Meloni odredila je 2030. kao godinu povratka nuklearnoj energiji.
Poljska je započela vlastiti nuklearni program, a početak rada prve nuklearke planiran je za 2033. godinu.
U Španjolskoj je vlada izložena lobističkom pritisku da odustane od planiranog gašenja nuklearnih elektrana, pogotovo nakon velikog nestanka struje prošlog proljeća.
