“Mnogi građani negoduju zašto se ranoprocvalo cvijeće poput tratinčica i maslačaka na livadama već bjesomučno kosi umjesto da se ostavi još malo. Naprosto izgleda prekrasno i povećava ambijentalnu vrijednost u gradovima u proljeće. Ne samo što je lijepo, to je s druge strane iznimno važno za opstanak oprašivača kao i biljnih vrsta jer su oni u tom lancu međusobno ovisni”, ističe Pekas koji podsjeća da svaki treći zalogaj koji unesemo u sebe, možemo zahvaliti pčelama.
—————————————————
Konkretna provediva rješenja koja su predložena u apelu su:
3. Zaobilaženje cvatućeg bilja kosilicom – početkom lipnja kad krene košnja, ako postoji samoniklo bilje koje još uvijek bujno cvate može se zaobići kosilicom. Tako rade u Njemačkoj. To je jedan vrlo osvještavajući i edukativan pristup kojeg građani primijete i tako se educiraju.
4. Edukativne table – na travnjake s odgođenom košnjom postavite edukativne table ili oznake kako bi se građane educiralo da su te površine namjerno ostavljene nepokošene zbog zaštite oprašivača i hranjenja pčela, jer će se na taj način potaknuti razumijevanje i polako educirati i privikavati građani na ovu važnu praksu. I nakon što su vani ljudi prilično osviješteni, table se u EU još uvijek postavljaju.
5. Parcijalna košnja – početkom lipnja se može već početi kositi i tada je bitno ne pokositi goleme površine odjednom, već sukcesivno. Kako bi se mnoge životinje mogle pred kosilicama spasiti u preostali nepokošeni dio. Ovdje se predlaže ako je moguće i košnja kosilicama bez usitnjavanja i bez usisavanja otkosa. Otkos se ostavi ležati par dana zbog dodatnog sazrijevanja sjemena samoniklog bilja te se onda pokupi. Takva biomasa korisna je kao malč ili za preradu u kompost. I otpad koji se nađe u travnjaku se onda neće usitniti na milijun sitnih komadića i tako dodatno onečistiti okoliš već ga se lakše može ukloniti sortiranjem.
6. Redovita košnja – Redovito se sada mogu i dalje kositi samo gazivi, koristivi i frekventni travnjaci, to jest travnjaci koje građani koriste za odmor, ležanje na travi i igru ili se koriste za održavanje manifestacija. Kose se i travna parkirališta. U vrtićima i školama se u svrhu edukacije mogu također ostaviti djelići površina nepokošenima. Tako djeca od malena uče. Ostalo se redovito kosi jer travnjaci koriste djeci za igru.
7. Reustrojstvo rada košnje komunalnih poduzeća omogućit će da se točno raspodijele urbane livade po tipu i svrsi korištenja i odrede prioriteti, raspored, način i ritam košnje. Djelatnost košnje koja se sada reducira se može preusmjeriti na neke druge aktivnosti, recimo na investiciju u sadnju trajnica kao održivog oblika sadnje i u jesen raznolikog grmlja i drveća. Trajnice su naime danas u Europi totalno in i korisne su za gradski ekosustav i bioraznolikost jer se ne moraju svake godine uvijek iznova saditi kao sezonsko cvijeće od kojeg je mnogo toga i beskorisno pčelama.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).