Francusku su u subotu zahvatili masovni prosvjedi učenika, studenata, sindikata i pripadnika pokreta žutih prsluka, obilježeni sukobima s policijom, pljačkama i brojnim uhićenjima. Nasilni sukobi izbili su i u albanskoj prijestolnici Tirani, gdje prosvjednici traže ostavku premijera Edija Rame, dok su se u Lisabonu deseci tisuća ljudi okupili zbog rasta troškova života i sve dublje stambene krize. Na policijska postupanja reagirale su i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, upozorivši na prekomjernu uporabu sile i potrebu zaštite prava na mirno okupljanje.
Više od 1800 ljudi uhićeno je nakon jučerašnjih prosvjeda u Francuskoj, na kojima su se učenicima i studentima pridružili sindikati i pripadnici pokreta žutih prsluka. Prosvjede su obilježili nasilni neredi i sukobi s policijskim snagama.
Prosvjede stotina tisuća ljudi na ulicama francuskih gradova popratili su nasilni izgredi pojedinih skupina, nakon kojih su uslijedili napadi na javne zgrade te pljačke luksuznih butika i supermarketa. Potom je došlo do sukoba s policijskim jedinicama, prenose Reuters i drugi svjetski mediji.
Francuski premijer Sébastien Lecornu izjavio je da se vlada neće dati “zastrašiti” nasiljem, pri čemu je za nerede okrivio “ultraljevičare” i kriminalce.
Dok je dio francuske desnice podržao policiju u jučerašnjim sukobima, koristeći pritom priliku da za situaciju okrivi migrante, ljevica se uglavnom svrstala na stranu prosvjednika. Jean-Luc Mélenchon, čelnik lijeve stranke Nepokorena Francuska, koji je i sam sudjelovao u prosvjednim povorkama posljednjih dana i tjedana, pozvao je prosvjednike da se suzdrže od pljački i nereda. Rekao je da su takvi postupci suprotni metodama ljevice, prenosi The Guardian.
Podsjetimo, prosvjedi francuskih srednjoškolaca počeli su krajem rujna u pariškim predgrađima, a u međuvremenu su se proširili na škole i gradove diljem Francuske. Prema pisanju medija, glavni razlozi prosvjedne mobilizacije bili su nedostatak nastavnika, prenapučene učionice, dotrajala infrastruktura i nezadovoljstvo obrazovnim sustavom. Srednjoškolcima su se potom pridružili i studentski sindikati te studenti sveučilišta. Prosvjede su u međuvremenu podržali i francuski sindikati te pokret žutih prsluka. CGT, jedan od najvećih francuskih sindikata, također je podržao jučerašnje prosvjede, pozivajući na borbu za “veće plaće i mirovine, niže cijene te zaštitu javnih usluga koje zadovoljavaju potrebe ljudi”, prenose mediji.
Posljednji događaji u Francuskoj predstavljaju kulminaciju prosvjednih aktivnosti i sukoba s policijom koji traju već tjednima. Human Rights Watch (HRW) upozorio je prije nekoliko dana na prekomjernu uporabu sile francuskih policijskih snaga, koja je rezultirala teškim ozljedama. Među ozlijeđenima su petnaestogodišnji dječak koji je izgubio ruku zbog eksplozivne policijske šok-granate te četrnaestogodišnjak kojemu je čeljust slomljena nakon što je policija iz neposredne blizine ispalila spremnik suzavca, navodi ta organizacija. Francuska vlada nakon tih događaja najavila je privremenu obustavu uporabe određenih šok-granata. Ipak, prema medijskim izvještajima, policija je koristila druga sredstva prisile i tijekom jučerašnjih prosvjeda.
HRW upozorava da prekomjerna uporaba sile tijekom prosvjeda nije novost u Francuskoj. Organizacija je dokumentirala teške ozljede koje je policija prouzročila tijekom pokreta žutih prsluka 2018. godine. I prosvjedi protiv mirovinske reforme te demonstracije za zaštitu okoliša 2023. godine bili su obilježeni takvom uporabom sile, navodi HRW.
Albanija
Francuska jučer nije bila jedino poprište nasilnih sukoba s policijom. Policija u Albaniji u subotu je, tijekom petog dana masovnih prosvjeda predvođenih studentima, na kojima se tražila ostavka premijera Edija Rame, navodno ispaljivala gumene metke na prosvjednike.
“Na videosnimci agencije Reuters vidi se kako policija iz sačmarice puca prema okupljenima ispred Ministarstva obrazovanja tijekom sukoba s prosvjednicima. Reutersovi novinari pronašli su na tlu gumena zrnca, a ona su pogodila i dvoje Reutersovih novinara te nekoliko prosvjednika, ostavivši na njima okrugle tragove”, navodi novinska agencija.
Prema pisanju medija, prosvjednici su zapalili vladine zgrade i banke te gađali policiju kamenjem, na što je policija odgovorila suzavcem i vodenim topovima. Albanski glavni ravnatelj policije nije javno zanijekao uporabu gumenih metaka. Nezadovoljstvo u Albaniji potaknuto je nizom korupcijskih skandala povezanih s vladom.
Portugal
Deseci tisuća ljudi marširali su u subotu središtem Lisabona, nastavljajući prosvjede protiv rasta troškova života i sve dublje stambene krize u Portugalu. Najveći portugalski sindikat, CGTP, koji je organizirao skup, izvijestio je da su “deseci tisuća” ljudi ispunili jednu od glavnih avenija u glavnom gradu.
Prosvjedi su uslijedili nakon višednevnih javnih okupljanja, među kojima je bilo i postavljanje šatorskog naselja aktivista za stambena prava u Portu, na sjeveru zemlje. Ti događaji podsjećaju na prosvjede u Španjolskoj, gdje također traju mobilizacije zbog stambene krize, o čemu smo na portalu pisali posljednjih dana. Policija je uklonila šatore u Portu tijekom intervencije 15. listopada, izvijestio je Reuters.
Prema pisanju istog medija, inflacija u Portugalu u rujnu je dosegnula 3,6 posto, potaknuta rastom cijena hrane i goriva, pri čemu su cijene goriva porasle za 15 posto. Cijene nekretnina u Portugalu od 2017. godine više su se nego udvostručile, dok su se najamnine za nove ugovore gotovo udvostručile, što je pridonijelo jednoj od najtežih kriza priuštivosti stanovanja u Europi.
Povodom događaja u Portugalu oglasio se i Amnesty International, poručivši da se policijsko nasilje nad mirnim prosvjednicima koji se bore za stambena prava mora istražiti.
“Rastjerivanje mirnih prosvjeda mora biti posljednja mjera. Izvještaji o tome da je policija palicama tukla prosvjednike, pri čemu su deseci ljudi ozlijeđeni – uključujući osobu s invaliditetom – izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog moguće nerazmjerne uporabe sile”, izjavio je João Godinho Martins, izvršni direktor Amnesty Internationala u Portugalu.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
