Tisuće mladih diljem Europe i Hrvatske doprinijeli su izradi prijedloga za pravedniji Zeleni plan za Europu te ih je Zelena akcija u njihovo ime danas uputila svim nadležnim ministarstvima.
Prijedlozi predstavljaju narativ i vizije mladih za društveno pravednu i ekološki prihvatljivu budućnost u doba klimatske krize te naglašavaju da je sada pravo vrijeme za sustavne promjene.
Riječ je o finalnom rezultatu projekta SYSTEM:RESET kojeg Zelena akcija provodi u suradnji s 9 organizacija članica mreže Young Friends of The Earth Europe iz Austrije, Belgije, Cipra, Danske, Estonije, Irske, Malte, Sjeverne Makedonije i Španjolske. Cilj projekta je aktivirati mlade u lokalnim zajednicama i uključiti ih u procese donošenja odluka na svim razinama. Tijekom dvije godine prikupljale su se vizije mladih ljudi različitog porijekla i identiteta diljem Europe, s posebnim naglaskom na nedovoljno zastupljene mlade, budući da oni često nisu uključeni u procese donošenja odluka koji na njih utječu. U Hrvatskoj, riječ je o mladima iz ruralnih sredina, nacionalnim i vjerskim manjinama, LGBTIQ+ zajednici te mladima bez pristupa visokom obrazovanju.
“Najveća vrijednost projekta svakako je predanost i entuzijazam mladih ljudi koji su svojim aktivnostima doprinijeli svojim lokalnim zajednicama; od Koločepa, Pule, Solina, Čakovca, Križevaca, Darde do Zagreba“, izjavila je Dora Sivka, voditeljica projekta.
Prikupljene vizije objedinjene su u prijedlog mladih i podijeljene su prema tematskim kategorijama koje su u skladu s područjima politike Europskog zelenog plana. One se tiču tema poput energetike i mobilnosti, proizvodnje i potrošnje, upravljanja zajedničkim dobrima, uzgoja hrane, kulture i obrazovanja. Formulirane su kao prijedlozi rješenja, budući prioriteti ili preporuke mjera za četiri različite skupine dionika – lokalne, nacionalne i europske vlade, tvrtke, zajednice i pojedince.
Neki od zahtjeva su, primjerice, financijski podržati mlade poljoprivrednike i male, regenerativne, održive i ekološke poljoprivredne obrte i zadruge. Zahtijevati da zagađivači preuzmu odgovornost zbog klimatske i ekološke štete koju su prouzročili. Razvijati planove za smanjenje rizika od katastrofa i povećati kapacitete za dugoročno suočavanje s prirodnim i klimatskim opasnostima. Također, povećati broj školskih sati izvan učionice i u prirodi.
Valja naglasiti kako preporuke nisu univerzalne već da svaka zemlja ima drugačije polazište i treba poduzeti različite korake kako bi društvena promjena bila uspješna. “Ovaj prijedlog mladih može poslužiti kao putokaz svim dionicima pri postizanju sustavnih promjena i stvaranju Europskog zelenog plana koji se temelji na viziji budućnosti koju europska mladež želi”, kazala je Sivka.
Zahtjeve mladih podržala je Zelena akcija, Mreža mladih Hrvatske i Romska organizacija mladih Hrvatske. Očekujemo od nadležnih ministarstava da prijedloge shvate ozbiljno i uključe ih u postojeće i buduće mjere i politike, budući da je radikalniji zaokret prema održivosti i društvenoj ravnopravnosti prijeko potreban, a najviše će ispaštati upravo buduće generacije.
Dokument je u cijelosti dostupan na web stranici Zelene akcije.
