“Visoka cijena jeftine vode“, novi izvještaj svjetske organizacije za zašitu prirode WWF, upozorava kako voda leži u srcu rastuće globalne krize koja prijeti ljudima i svim bićima na Zemlji.
“Godišnja ekonomska vrijednost vode i slatkovodnih ekosustava procjenjuje se na 58 bilijuna američkih dolara, što je ekvivalent 60% globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Međutim, svjetski slatkovodni ekosustavi nalaze se na silaznoj putanji, predstavljajući sve veći rizik za te vrijednosti”, naglašavju iz WWF-a.
Tako je od 1970. godine svijet izgubio trećinu močvarnih područja, populacije slatkovodnih životinja u prosjeku su smanjene za čak 83%, brojne rijeke i jezera su presušili, onečišćenje se povećalo, a izvori hrane su se smanjili. Uništavanje slatkovodnih ekosustava ostavlja milijarde ljudi diljem svijeta bez pristupa čistoj vodi i sanitarnim uvjetima, dok rizici povezani s vodom za poslovanje i ekonomiju rastu.
„Zdrave rijeke, jezera i močvare ključne su za sigurnost vode i hrane, prilagodbu klimatskim promjenama i očuvanje biološke raznolikosti, ali također pružaju neprocjenjive kulturne i duhovne vrijednosti koje su izuzetno važne za dobrobit ljudi diljem svijeta. Posljednji je trenutak da vlade, tvrtke i financijske institucije ulože sredstva u zaštitu i obnovu naših slatkovodnih ekosustava kako bismo osigurali budućnost u kojoj voda obilno teče za sve”, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
WWF također upozorava se da zastarjelo razmišljanje koje se fokusira isključivo na izgradnju infrastrukture zanemaruje izvor problema: degradirane rijeke, jezera, močvare i i vodonosnici neće riješiti krizu vode, posebno ne u vrijeme klimatske krize.
“Ključ rješenja je u zaustavljanju neprestanog gubitka slatkovodnih ekosustava. Vlade bi se trebale pridružiti „Izazovu za očuvanje slatkovodnih ekosustava“ čiji je cilj obnoviti 300.000 km degradiranih rijeka i 350 milijuna ha degradiranih močvara diljem svijeta do 2030. I tvrtke moraju promijeniti svoj pristup vodi i povećati zajedničke napore za njezinim očuvanjem”, navode.
Ivana Laginja, voditeljica WWF-ovog projekta „Obnova Europske Amazone“, ističe da je upravo taj projekt sjajan primjer obnove područja na Muri, Dravi i Dunavu. „Kroz izravne aktivnosti obnove ekosustava doprinijet ćemo dugoročnom cilju obnove ekosustava i biološke raznolikosti na području rezervata UNESCO-vog Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav uz podršku i uključivanje lokalnog stanovništva. U Hrvatskoj ćemo obnoviti rukavac u blizini ušća Mure u Dravu, čime ćemo povećati kapacitet za obranu od poplava tijekom većih vodnih valova i omogućiti ponovni protok vode na popularnom kupalištu kod općine Legrad. Očistit ćemo i jedan od ključnih rukavaca na području Parka prirode Kopački rit i tako omogućiti bolji protok vode unutar rita”, najavljuje Laginja.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).