Odluka Skupštine Crne Gore da ženama s dijagnosticiranom bolnom menstruacijom omogući pravo na plaćeno odsustvo s rada postavlja pitanje zašto se o ovome ne razgovara u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju da 67,2 % žena radi i kada se ne osjeća sposobno za rad zbog menstrualnih simptoma. Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje smatra da je Hrvatskoj potreban cjelovit pristup koji će povezati zdravstveni sustav, poslodavce i javne politike.
“Odluka Skupštine Crne Gore da ženama s dijagnosticiranom bolnom menstruacijom omogući pravo na plaćeno odsustvo s rada predstavlja važan iskorak za zdravlje žena u susjednoj zemlji”, ocijenili su u udruzi CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje).
Iz udruge su pozvali vladajuće u Hrvatskoj, poslodavce i druge ključne dionike na stručna raspravu i kreiranje kvalitetnog modela podrške menstrualnom zdravlju.
Ovo pravo, koje je crnogorska skupština usvojila na inicijativu nezavisne zastupnice
Jevrosime Pejović, odnosi se na žene s dijagnosticiranom sekundarnom dismenorejom,
odnosno s ginekološkim stanjima poput endometrioze, mioma i drugih bolesti koje uzrokuju
izrazito bolne menstruacije, objašnjavaju.
Iz udruge ističu primjer Španjolske. Ta je zemlja 2023. postala prva članica Europske unije koja je ženama s medicinski potvrđenim bolnim menstruacijama omogućila plaćeno odsustvo: “Iako su tada postojali
strahovi od mogućih zlouporaba i masovnog korištenja dopusta, praksa je pokazala da je
broj korisnica ostao vrlo nizak. To potvrđuje da se ovakve mjere odnose žene kojima
zdravstvene tegobe ozbiljno narušavaju svakodnevno funkcioniranje i radnu sposobnost, a
ne na većinu žena koje imaju menstruaciju.”
“Najvažnije pitanje nije jesmo li za ili protiv menstrualnog dopusta, nego prepoznajemo li da
menstrualno zdravlje može utjecati na mogućnost rada te jesmo li spremni ženama osigurati
podršku koja im je potrebna”, izjavila je Anamarija Tkalčec, iz udruge CESI.
Kako je istaknula Tkalčec, nekim će ženama trebati dan dopusta, ali mnogima će više značiti
fleksibilnije radno vrijeme, mogućnost rada od kuće kada je to moguće, prilagodba radnih
zadataka, dostupni menstrualni proizvodi ili jednostavno radno okruženje u kojem neće
osjećati potrebu skrivati svoje zdravstvene poteškoće.
Udruga CESI je prošle godine provela i prvo nacionalno istraživanje koje je pokazalo da žene rade unatoč boli.
Istraživanje pod nazivom “Utjecaj simptoma menstruacije i
(peri)menopauze na radni život žena u
Hrvatskoj” možete pročitati ovdje.
Rezultati pokazuju da 67,2 posto žena radi i kada se ne osjeća sposobno za rad zbog menstrualnih
simptoma, 79,1 posto žena navodi izražen umor tijekom menstruacije, 76,6 smatra da su teme reproduktivnog zdravlja žena tabu koji utječe na njihovo mentalno zdravlje (73,1 posto), dobrobit (61,8 posto), kao i na njihovo samopouzdanje (67,2 posto). Gotovo polovica žena nikada nije razgovarala s nadređenom osobom o poteškoćama koje ima polovica ispitanica navodi da na njihovom radnom mjestu ne postoje nikakve mjere podrške.
„Ovi podaci pokazuju da velik broj žena radi unatoč boli, umoru i smanjenoj koncentraciji.
Istodobno, mnoge ne traže pomoć jer smatraju da će biti neshvaćene ili stigmatizirane.
Upravo zato govorimo o pitanju organizacijske, radne kulture, a ne samo individualnog
zdravlja”, kaže Tkalčec.
Iz udruge CESI pozivaju na cjelovit pristup problemu.
“To uključuje: bržu dijagnostiku i dostupniju zdravstvenu skrb za žene s bolnim menstruacijama i
stanjima poput endometrioze, edukaciju poslodavaca i menadžera o utjecaju menstruacije i (peri)menopauze na rad, razvoj internih politika koje omogućuju prilagodbu radnih uvjeta, zaštitu žena od diskriminacije i stigmatizacije, nastavak istraživanja i prikupljanja podataka o utjecaju reproduktivnog zdravlja na radni život.
U okviru svojih aktivnosti CESI je, temeljem rezultata istraživanja, razvio edukacijski model i Vodič za poslodavce usmjeren na razvoj organizacijskih politika koje podržavaju zdravlje žena na radnom mjestu. Model uključuje edukaciju menadžmenta i HR stručnjaka, procjenu postojećih praksi, razvoj konkretnih mjera podrške te izradu akcijskih planova za organizacije. Cilj mora biti radno okruženje u kojem žene neće morati birati između svog zdravlja i svog posla. Takvo radno okruženje koristi zaposlenicama, ali i organizacijama jer doprinosi većoj produktivnosti, zadržavanju zaposlenica i zdravijoj organizacijskoj kulturi”, zaključuju iz udruge.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).