Napadi izraelske vojske u Libanonu 22. travnja, u kojima je ubijena novinarka Amal Khalil, a još jedna novinarka teško ranjena, uključivali su potencijalno namjerne napade na civile i civilne objekte, objavio je danas Human Rights Watch (HRW).
“Izraelska vojska tvrdi da ne napada novinare, no činjenice i dokazi pokazuju da je to činila u više navrata. Amal Khalil i Zainab Faraj najnovije su žrtve u dugom nizu takvih napada”, rekao je Ramzi Kaiss, istraživač organizacije Human Rights Watch za Libanon.
Khalil je za libanonski dnevni list al-Akhbar izvještavala o sukobima u južnom Libanonu.
“Nastavak ubijanja novinara od strane izraelskih snaga pokazuje drsku spremnost na počinjenje teških zločina bez straha od posljedica”, dodao je.
Svi dokazi upućuju na to da je izraelska vojska morala znati da je riječ o civilima, poručuju iz Human Rights Watcha, čiji su istraživači analizirali fotografije i videosnimke, prikupili iskaze svjedoka te pregledali komunikaciju između Libanonskog Crvenog križa i UN-ovih snaga u Libanonu (UNIFIL).
Prvi napad dogodio se oko 14:30 sati, kada je pogođen automobil koji se kretao ispred vozila u kojem se nalazila novinarska ekipa. U tom su napadu poginuli poznanici stradalih novinarki.
Nakon napada novinarke su napustile automobil i sklonile se u obližnjem objektu. U 15 sati UNIFIL je izraelskoj vojsci proslijedio zahtjev Libanonskog Crvenog križa za pristup lokaciji i spašavanje novinarki.
Izraelska vojska, međutim, tijekom iduća dva sata nastavila je napadati područje u kojem su se novinarke nalazile. Riječ je o osobito dramatičnim okolnostima detaljno opisanim u analizi HRW-a, u kojoj se navodi i da je izraelska vojska dodatno ometala pokušaje spašavanja, među ostalim uporabom šok-granata i dronova, zbog čega su se bolničari Libanonskog Crvenog križa morali privremeno povući.
Ekipa Crvenog križa tako nije uspjela spasiti Khalil niti joj pružiti medicinsku pomoć. Bolnički nalazi koje je organizacija imala na uvid upućuju na to da je Khalil preminula od posljedica ozljeda zadobivenih u izraelskom napadu te da je potencijalno još bila živa u trenutku kada su izraelske snage natjerale ekipu Crvenog križa na povlačenje.
Human Rights Watch podsjeća da je izraelska vojska, nakon što je 17. travnja na snagu stupio sporazum o prekidu vatre, stanovnicima naredila da se ne vraćaju u desetke gradova i sela južno od označene žute crte uz granicu, među kojima je i al-Tiri, područje u kojem je ubijena novinarka.
“Međutim, civili na područjima na koja se odnosi naredba o raseljavanju ne gube svoj civilni status niti zaštitu koju im pruža međunarodno humanitarno pravo te ne smiju biti napadani samo zato što se nalaze na tim područjima”, ističu iz organizacije.
Human Rights Watch uputio je 7. svibnja pismo UNIFIL-u, mirovnim snagama Ujedinjenih naroda u Libanonu, no zasad nije dobio odgovor. Izraelska vojska također nije odgovorila na dodatna pitanja koja joj je HRW uputio u lipnju.
Human Rights Watch pozvao je izraelske saveznike, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i druge članice Europske unije, da zbog izraelskih kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Libanonu i regiji odmah obustave isporuku oružja i vojnu pomoć Izraelu.
Iz organizacije traže i sankcioniranje izraelskih dužnosnika odgovornih za kršenja ljudskih prava. Od Europske unije zatraženo je da suspendira trgovinski dio Sporazuma o pridruživanju s Izraelom sve dok, kako navodi HRW, traju teška kršenja međunarodnog prava.
Izrazili su i zabrinutost zbog nedavno sklopljenog okvirnog sporazuma između Libanona i Izraela, za koji smatraju da bi mogao ograničiti pristup pravdi žrtvama ozbiljnih međunarodnih zločina.
“Kako bi pokazale svoju predanost utvrđivanju odgovornosti, libanonske pravosudne vlasti trebale bi pokrenuti istrage, dok bi parlament trebao ojačati pravni okvir donošenjem zakona kojim bi se, u skladu s međunarodnim standardima, kriminalizirali ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid”, poručili su.
Libanonska vlada također bi trebala pristupiti Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda i prihvatiti njegovu nadležnost, uključujući za razdoblje od najmanje 7. listopada 2023.
“Libanon bi trebao stati na kraj nekažnjavanju za izraelska kršenja, a druge države trebale bi zahtijevati utvrđivanje odgovornosti i iskoristiti svoj utjecaj na izraelske vlasti kako bi spriječile daljnje zločine”, zaključio je Kaiss.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
