Političko obrazovanje mora biti obvezno za sve učenike i učenice strukovnih škola u Hrvatskoj, i ne smije ovisiti o školi koju pohađaju, odluci ravnatelja ili izboru učenika, zaključak je rasprave “Što umjesto Politike i gospodarstva?”, koju je u Uredu Europskog parlamenta u Zagrebu organizirao Gong.
“Ove školske godine, po prvi put, cijela generacija učenika trogodišnjih strukovnih škola neće imati Politiku i gospodarstvo (PiG) kao obavezni predmet. Time oko četvrtine svih srednjoškolaca u Hrvatskoj ostaje bez prostora u kojem su mogli učiti tko donosi političke odluke, koje su ključne institucije države, koja su njihova prava i obveze kao građana u demokratskom društvu”, kazala je Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga.
Gong je predstavio rezultate istraživanje o modelima političkog obrazovanja koji bi učenicima strukovnih škola omogućili stjecanje kvalitetnog znanja o državi i društvu u kojem žive i rade.
“Najučinkovitiji model se čini obvezno političko obrazovanje za sve učenike strukovnih škola koji uključuje projektnu i terensku nastavu i suradnju s lokalnom zajednicom. Takvo političko obrazovanje mogu predavati nastavnici PiG ili Etike, uključivao bi 50 sati godišnje, a dinamiku provedbe samostalno bi određivale škole”, kazala je Eli Pijaca Plavšić, autorica Gongovog istraživanja.
Istraživanje u kojem su sudjelovali nastavnici i ravnatelji strukovnih škola, kao opcije predlaže zadržavanje postojećeg modela izbornog modula Politika i gospodarstvo, povratak obveznog predmeta Politika i gospodarstvo, integraciju tema iz područja političkog obrazovanja kroz ishode učenja drugih predmeta ili uvođenje kombiniranog modela političkog obrazovanja koji bi bio obvezan za sve učenike strukovnih škola.
Pijaca Plavšić poručila je da obrazovne institucije moraju provesti evaluaciju nove reforme strukovnog obrazovanja jer će odluke donesene u sljedećih nekoliko godina imati dugoročne posljedice na demokratsku kulturu cijele generacije, ali i društva u cjelini.
Govornice i govornici osvrnuli su se i na nedavno istraživanje političke pismenosti maturanata u Hrvatskoj koje je pokazalo da je političko znanje nisko, kao i spremnost na participaciju, te da primjerice manje od 50 posto srednjoškolaca zna tko je premijer Hrvatske. Također, politička pismenost učenika strukovnih škola u Hrvatskoj sustavno je ispod razine njihovih vršnjaka u gimnazijskim i četverogodišnjim programima, a izostankom sustavnog i obveznog političkog obrazovanja može se očekivati da će njihovo znanje biti još gore.
Vesna Anđelić iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kazala je da su građanske kompetencije u trogodišnjim programima evidentno zanemarene, ali da će sljedeće godine ova institucija provoditi evaluaciju i propitati odsustvo tog sadržaja. Ravnatelj Industrijske strojarske škole u Zagrebu Nenad Pavlinić, i njegova kolegica iz Upravne škole u Zagrebu Suzana Hitrec poručili su da je potreba dodatna edukacija ravnatelja kako bi svi vidjeli koliko je političko obrazovanje potrebno. Pavlinić je pritom istaknuo da su sve škole različite i da nemaju svi ravnatelji jednako razumijevanje ovog problema, pa mu stoga niti ne pristupaju svi jednako. Ravnateljica Hitrec je, pak, kazala da se zalaže za određivanje minimuma propisanih obveznih ishoda iz područja političkog obrazovanja za sve srednjoškolske programe.
U raspravi su svoje dojmove o nastavi u strukovnim školama iznijeli i nastavnici. Tako je nastavnik Politike i gospodarstva i Sociologije iz Osijeka Attila Lukić svoju suradnju s nastavnicima strukovnih predmeta opisao prvenstveno kroz pozitivna iskustva. Dodao je, međutim, da to nije pravilo i da se isto ne događa u svim školama. Helena Jilek Kubalek, profesorica Povijesti iz Zagreba, precizirala je da sve ovisi o ravnateljima koji su od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih dobili preporuke, ali koje ne moraju provoditi. Tako je upravo u školi u kojoj je radila odlukom ravnatelja ukinut predmet Škola i zajednica.
Nediljka Junaković iz Savez samostalnih sindikata Hrvatske kazala je da njena organizacija polazi od toga da učenici trogodišnjih strukovnih škola prvi izlaze na tržište rada na kojem naprosto moraju biti svjesni svojih prava, posebno radničkih, te da se SSSH zato zalaže za model obveznog političkog obrazovanja za sve učenike kako bi obrazovanje svima bilo dostupno i kako bi se spriječila nejednakost u društvu.
Branimira Penić iz Hrvatskog debatnog društva naglasila je da, osim znanja o političkom i građanskom obrazovanju, učenici moraju dobiti priliku da iskuse ono o čemu uče i da prakticiraju demokraciju.
Konačno, Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i član Gonga, odavši priznanje svim onim ravnateljima škola koji razumiju značaj građanskog obrazovanja, primijetio je ipak da su politička i demokratska kultura previše važan aspekt obrazovanja da bi se ravnateljima škola prepustilo da sami odlučuju o tome kako će i hoće li se učenicima prenositi ova znanja.
Usprkos reformi strukovnog obrazovanja koja je učenike trogodišnjih škola uskratila za znanja o društvu i demokraciji u kojoj žive, sudionici ove rasprave suglasili su se da u škola mora biti mjesto gdje svi učenici dobivaju osnovna znanja, kompetencije i uče demokratske vrijednosti.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).