Na godišnjicu proboja iz ustaškog logora Jasenovac, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću podsjeća da je točno prije 80 godina oko 600 logoraša iz centralnog logora Jasenovac III – Ciglana provalilo kroz vrata i potrčalo prema istočnom ulazu u logor.
Ustaški čuvari logora otvorili su vatru na njih. Samo je 90 zatočenika preživjelo. Nekoliko sati nakon njihova proboja na stražare je krenulo i 167 zatočenika iz Kožare. Samo ih je dvanaestero preživjelo.
Program komemoracije, najavljen kao zaokret prema budućnosti sjećanja, pripremili su studenti i studentice Akademije dramske umjetnosti. Zajedničko tugovanje otvorili su čitanjem iz govora koje su preživjeli zatočenici i zatočenice održali prijašnjih godina.
“Iznenađuje to što se ove godine nitko od preživjelih nije obratio okupljenima, mada su nazočili obilježavanju”, ističe Documenta. Udruga izražava zabrinutost zbog toga što Spomen područje još uvijek vodi vršiteljica dužnosti ravnatelja, umjesto da njime upravlja stručno vodstvo. Upozorava i da se nastavlja proces mijenjanja narativa i ublažavanja terminologije o stradanjima u ustaškom koncentracijskom logoru:
“Na web stranici ustanove i info pločama ne spominje se kako je u logoru počinjen Holokaust, genocid nad Srbima i Samudaripen, genocid nad Romima.”
Najavljena je izvedba Staze sjećanja. Na današnjoj je komemoraciji dijeljena i publikacija 80 godina, 80 sudbina. Documenta pozdravlja individualizaciju stradanja kroz prikaz kratkih biografija stradalih, uz objavu njihovih fotografija, ali upozorava da u prikazu nedostaju razlozi odvođenja u logor. “U budućnosti sjećanja mora biti mjesta za razlog zbog kojeg su stradali zatočenici. Nije navedeno da su ubijeni samo zato što su bili Srbi, Židovi, Romi ili se nisu slagali s politikom koju je provodio ustaški režim.”
Udruga smatra značajnim pomakom što u 2024. godini Spomen područje bilježi blagi porast posjeta škola. Od grupa iz 56 škola, 32 grupe su bile iz osnovnih škola, a 24 iz srednjih škola. Uz to, Spomen područje Jasenovac posjetilo je 15 škola iz inozemstva.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).