Krajem prošle godine isteklo je 60 godina otkako je Opća skupština UN-a usvojila Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (ICERD), koja je bila jedan od prvih temeljnih međunarodnih ugovora o ljudskim pravima, podsjeća Amnesty International.
Često se priča priča da su zapadne zemlje svijetu darovale ljudska prava i da su njihovi jedini čuvari, međutim međunarodni pravni okvir za zabranu rasne diskriminacije uvelike duguje svoje postojanje naporima država s globalnog Juga, napominje pritom AI.
Godine 1963., usred vala dekolonizacije, skupina od devet novoproglašenih afričkih nezavisnih država predstavila je Općoj skupštini Ujedinjenih naroda prijedlog rezolucije kojom poziva na izradu međunarodnog ugovora o uklanjanju rasne diskriminacije. Kao što je primijetio predstavnik Senegala: „Rasna diskriminacija još je uvijek bila pravilo na afričkim kolonijalnim teritorijima i u Južnoj Africi, a nije bila nepoznata ni u drugim dijelovima svijeta… Došlo je vrijeme da se sve države uključe u tu borbu.“
Dvije godine kasnije, Opća skupština UN-a jednoglasno je usvojila dokument. Konvencija je odbacila svaku doktrinu superiornosti temeljenu na rasnoj diferencijaciji kao „znanstveno lažnu, moralno spornu i društveno nepravednu“.
Međutim i danas, 60 godina potom, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje se suočavaju s rasnom diskriminacijom – bilo u policijskom radu, migracijskim politikama ili iskorištavajućim uvjetima rada.
U Brazilu je Amnesty International dokumentirao kako je smrtonosna policijska operacija u favelama Rio de Janeira u listopadu 2025. godine rezultirala masakrom više od stotinu ljudi, većinom afričkog porijekla koji su živjeli u siromaštvu Masakr su izvele vladine sigurnosne snage.
U Tunisu vlasti posljednje tri godine koriste migracijske politike za provođenje rasno ciljanih hapšenja i pritvaranja te masovnih protjerivanja izbjeglica i tražitelja azila iz južnijih afričkih zemalja.
U Saudijskoj Arabiji, kenijske kućne radnice suočavaju se s rasizmom i iskorištavanjem od strane svojih poslodavaca, podnoseći iscrpljujuće i zlostavljajuće uvjete rada.
U Sjedinjenim Državama, u svim saveznim agencijama ukinute su inicijative za raznolikost, jednakost i uključivost (DEI) usmjerene na borbu protiv sistemskog rasizma. Racije Službe za imigraciju i carinu (ICE) usmjerene na migrante i izbjeglice užasavajuća su značajka programa masovnih deportacija i pritvaranja predsjednika Donalda Trumpa, ukorijenjenog u narativima o bijeloj supremaciji, naglašava AI.
Migranti zatočeni u pritvorskim centrima podvrgnuti su mučenju i obrascu namjernog zanemarivanja osmišljenom za dehumanizaciju i kažnjavanje. Amnesty International je dokumentirao kako nove digitalne tehnologije automatiziraju i učvršćuju rasizam, dok društveni mediji nude nedovoljno moderirane forume za rasistički i ksenofobni sadržaj.
AI-jeva istraga o rasističkim neredima u Southportu u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrila je da su dizajn i politički izbori stvorili plodno tlo za zapaljive, rasističke narative koji su rezultirali nasilnim ciljanjem muslimana i migranata. „Čak se i branitelji ljudskih prava s globalnog juga suočavaju s rasnom diskriminacijom kada moraju podnijeti zahtjev za vize za zemlje globalnog sjevera kako bi prisustvovali sastancima na kojima se donose ključne odluke o ljudskim pravima“, dodaje organizacija.
AI naglašava da svi ovi slučajevi sistemskog rasizma imaju korijene u naslijeđu europske kolonijalne dominacije i rasističkim ideologijama na kojima su izgrađeni: „Ovo doba, koje je trajalo gotovo četiri stoljeća i protezalo se na šest kontinenata, svjedočilo je zločinima koji su imali povijesne posljedice – od brisanja autohtonog stanovništva do transatlantske trgovine robljem.“
Oživljavanje antidesničarskih pokreta diljem svijeta dovelo je do ponovnog porasta rasističke i ksenofobne retorike, traženja žrtvenih jaraca od migranata i izbjeglica te smanjenja mjera i zaštite protiv diskriminacije. Istodobno, zapadne države bile su previše spremne „demontirati međunarodno pravo i institucije kako bi legitimizirale izraelski genocid nad Palestincima u Gazi i zaštitile izraelske vlasti od pravde i odgovornosti“.
Baš kao što je stvaranje ICERD-a pokrenulo afričke države prije 60 godina, zemlje globalnog juga i dalje su u prvim redovima borbe protiv rasne ugnjetavanja, nepravde i nejednakosti, napominje AI. U tom kontekstu organizacija spominje Južnu Afriku, koja je pokrenula tužbu protiv Izraela na Međunarodnom sudu pravde i suosnovala Haašku skupinu – koaliciju osam država globalnog juga koje se organiziraju kako bi Izrael smatrale odgovornim za genocid.
Što se tiče reparacija, karipske i afričke države, uz autohtone narode, Afrikance i ljude afričkog podrijetla, predvode potragu za pravdom. Karipska zajednica (CARICOM) pojačava pritisak na europske vlade da se suoče sa svojom kolonijalnom prošlošću, uključujući i tijekom nedavnog posjeta Komisije za reparacije CARICOM-a Ujedinjenom Kraljevstvu.
Dok je Afrička unija nedavno proglasila Desetljeće reparacija za razdoblje 2026.-36., afrički čelnici okupili su se u Alžiru na Međunarodnoj konferenciji o zločinima kolonijalizma, na kojoj su ujedinili zahtjeve za kodifikaciju kolonijalizma kao zločina prema međunarodnom pravu.
AI upozorava da to sve nije dovoljno: „Države se još uvijek moraju suočiti s rasizmom kao strukturnim i sistemskim problemom te prestati pretvarati da su ropstvo i kolonijalizam stvar prošlosti bez utjecaja na našu sadašnjost.“
Nižući primjere otpora rasizmu, AI ističe Brazil u kojem su u studenom prošle godine stotine tisuća afro-brazilskih žena predvodile Marš crnkinja za reparacije i dobrobit protiv rasističkog i rodno uvjetovanog povijesnog nasilja.
U SAD-u su se ljudi borili protiv vala saveznih imigracijskih racija, tisuće su izašle na ulice Los Angelesa kako bi prosvjedovale, a stanovnici Chicaga mobilizirali su se kako bi zaštitili migrantske zajednice i poduzeća od racija ICE-a.
„Vlade moraju slušati svoje ljude i ispuniti svoje obveze prema ICERD-u i nacionalnom zakonodavstvu kako bi zaštitile marginalizirane i potlačene od diskriminacije“, zaključuje Amnesty International.
