Antiratne feministkinje izražavaju solidarnost s ročnicama Hrvatske vojske koje su doživjele i prijavile seksualno nasilje u vojarni 123. brigade HV-a u Požegi kao i sa svim drugima koje su doživjele ovakvo nasilje.
Studije seksualnog uznemiravanja pokazuju da je seksualno nasilje nad ženama znatno češće u vojsci nego u civilnom okruženju, ističe inicijativa. U zemljama koje vode evidenciju o ovakvim slučajevima, pokazuje se da stopa seksualnog nasilja u vojnim redovima i institucijama u posljednjem desetljeću značajno raste. Taj porast se, između ostaloga, pripisuje povećanoj svijesti o neprihvatljivosti seksualnog nasilja što rezultira porastom prijava, ali i otvaranja starih slučajeva. Studije također pokazuju da su rizici u vojnim okruženjima uz izoliranu prirodu smještaja i mladu dob vojnog osoblja, manjinski status žena i nerazmjeran broj muškaraca na visokim položajima, kao i nagrađivanje tradicionalnih patrijarhalnih vrijednosti i ponašanja u vojnom okviru.
“U jeku opće militarizacije društva, kao feministkinje upozoravamo da je militarizacija jedan od mehanizama koji etabliraju patrijarhalnu moć, a feministička teorija razotkriva kako militarističke strukture, (vojne snage, naoružanje…) proizvode ideologiju provođenja različitih projekata moći – ekonomsku (kapitalističku) eksploataciju, imperijalističku dominaciju i nacionalističke državotvorne i ratne projekte”, ističu Antiratne feministkinje.
Inicijativa podsjeća na istraživanje koje su iz 2021. godine proveli Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), MORH i MUP, u kojemu su sudjelovale ročnice i ročnici koji rade i usavršavaju se u oružanim snagama. Ovo istraživanje je pokazalo da je trećina ispitanih bila izložena nekom obliku diskriminacije, sa značajno većom izloženošću žena pogotovo kada su u pitanju seksualno uznemiravanje i različiti oblici nasilja. No, manje od 11 posto njih prijavljuje takvo ponašanje, a kao najčešći razlog navode nepovjerenje u sustav. Iako ih se većina smatra dobro informiranima o mogućnostima prijava u takvim situacijama, prevladava nezadovoljstvo radom osoblja, institucija i službi nakon prijave.
“Rodni odnosi u vojsci upravo su onakvi kakve preferira patrijarhalno ustrojstvo – vodstvo, autoritet, agresija, opresivna hijerarhija u kojoj su žene izdvojene i podređene muškarcima” kaže inicijativa. “Mušku hijerarhiju simbolizira i utjelovljuje sustav vojnih činova koji je “kičma” patrijarhalnog društva i model njegovih institucija. Spomenuto istraživanje je pokazalo i da je u MORH-u i HV-u 13 posto zaposlenih žena, a Hrvatska ima samo jednu generalicu koja je taj čin dobila prije deset godina.”
Premda je Ministarstvo obrane protiv prijavljenog dočasnika podnijelo optužni prijedlog Općinskom sudu u Požegi na temelju članka Zakona o suzbijanju diskriminacije koji se odnosi na seksualno uznemiravanje, te je prijavljeni dočasnik udaljen iz službe i podvrgnut stegovnoj proceduri Vojnog suda, Antiratne feministkinje upozoravaju da dosadašnja iskustva, kako u Hrvatskoj tako i u brojnim drugim državama, ukazuju na često zataškavanje ovakvog nasilja, zamrzavanje postupka u internim procedurama, te na činjenicu da unatoč učestalosti slučajeva seksualnog nasilja nemamo niti jednu presudu u korist tužiteljica.
“Od nadležnih institucija zahtijevamo jasnu osudu i hitro procesuiranje svakog čina seksualnog nasilja u vojsci, pojačani rad na osvještavanju rasprostranjenosti seksualnog nasilja društvu i u vojnim strukturama, transparentne definicije i procedure vezane za seksualne prijestupe, obuku kroz programe prevencije, izvještavanje o praćenju istraga i procesa, kao i sprečavanje svih negativnih posljedica za sve koji prijave zlostavljanje”, izjavljuje inicijativa. Ujedno, Antiratne feministice apeliraju na medije da ne pokleknu pred “prevladavajućim militantnim ‘duhom’ koji tendira zataškavanju svih posljedica koje proizvodi, uključujući i seksualno nasilje nad ženama”.
