Među invazivnim vrstama zbog kojih su hrvatski biolozi trenutačno izuzetno zabrinuti, su smeđa alga Stypopodium schiimperi, plutajuća vodena mekčina, crveni močvarni rak te velika polipovka.
Invazivnih vrsta ima među virusima, bakterijama, gljivama, biljkama i životinjama, a borba s invazivnim stranim vrstama ljudima predstavlja sve veći izazov.
Procjenjuje se da samo u Europskoj uniji invazivne vrste nanose ekonomsku štetu od 12 milijardi eura godišnje, istaknuto je to na Šestom hrvatskom simpoziju o invazivnim vrstama.
“Invazivne vrste negativno se odražavaju, direktno i indirektno, na gotovo sve razine ljudskog življenja – zdravstvenu, sociološku i ekonomsku razinu. Najviše ugrožavaju poljoprivredu i šumarstvo, no negativan utjecaj imaju i na trgovinu, transport i turizam. Na Popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji, trenutačno je 114 vrsta. Nekih od tih vrsta nema u Hrvatskoj, no u našoj zemlji bilježimo neke invazivne vrste koje nisu uvrštene na Unijin popis. Svaku invazivnu vrstu trebamo izuzetno ozbiljno shvatiti jer one ne poznaju državne granice”, istaknuo je prof. dr. sc. Sven Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Invazivne vrste poput tigrastog komarca i ambrozije pokazuju koliko je borba s invazivnim vrstama dugotrajna i mukotrpna, ali i neizvjesna. Među invazivnim vrstama zbog kojih su hrvatski biolozi trenutačno izuzetno zabrinuti, su smeđa alga Stypopodium schiimperi, plutajuća vodena mekčina, crveni močvarni rak te velika polipovka.
“Invazivne vrste imaju niz negativnih utjecaja na autohtonu floru i faunu. Brzim razmnožavanjem i širenjem populacija invazivne vrste značajno smanjuju populacije autohtonih vrsta. Invazivne vrste narušavaju hranidbene lance i prirodni protok energije ključnih vrsta, a sa sobom donose i bolesti na koje zavičajne vrste nisu otporne”, rekla je prof. dr. sc. Sanja Gottstein, predsjednica Hrvatskog ekološkog društva.
Stručnjaci su naglasili kako im u borbi s invazivnim vrstama uvelike mogu pomoći građani. Građane su pozvali da im dojavljuju opažanja invazivnih vrsta. Posebno odgovorni trebaju biti stanovnici gradova.
“Upravo su gradovi mjesta na koja invazivne strane vrste najčešće prvo dolaze, pa se brzo dalje šire izvan njih. Veliku pozornost trebamo posvetiti ukrasnim biljkama i kućnim ljubimcima. U okviru projekta Nepozvani gosti u prirodi, financiranog od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Javna ustanova Priroda Grada Zagreba provodi aktivnosti kontrole vrsta s Unijina popisa poput pajasena i crvenouhe kornjače”, kazala je dr. sc. Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja u Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba.
Na širenje invazivnih stranih vrsta, uz čovjeka, utječu i klimatske promjene te promjene u prirodnom staništu tih vrsta.
Tim Adriaens iz Instituta za istraživanje prirode i šuma iz Bruxellesa govorio je o iskustvu Belgije s kontrolom azijskog stršljena. Flamanski sustav nadzora Vespa-Watch služi podizanju svijesti javnosti o toj invazivnoj vrsti, pružanju točnih informacija o njoj i praćenju njezina širenja. Na temelju toga poduzimaju se mjere kojima se suzbija njezina populacija, poput uklanjanja gnijezda stršljena. Glavni cilj tih mjera je ublažavanje utjecaja azijskog stršljena na javno zdravlje, pčelarstvo i bioraznolikost. U Hrvatskoj ga trenutačno nema no ako se pojavi, pčelarima bi mogao nanijeti ogromnu štetu.
S druge pak strane u našoj se zemlji ponovo opaža orijentalni stršljen. Riječ je o vrsti koja se ovamo vratila nakon više od šezdeset godina.
Šesti hrvatski simpozij o invazivnim vrstama okupio je u Zagrebu više od 110 sudionika iz deset zemalja – od znanstvenika i stručnjaka preko predstavnika resornih institucija do djelatnika trgovačkih društava i članova udruga za zaštitu prirode. Simpozij je organiziralo Hrvatsko ekološko društvo u suradnji s Biološkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumarskim institutom i Javnom ustanovom Priroda Grada Zagreba.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).