Evropska komisija jučer je predstavila svoje prijedloge za sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO). Prijedlog postavlja proračun i prioritete EU-a za nadolazeće godine, a glavni razlog za zabrinutost je jasan: zaštita bioraznolikosti i klime stavlja se u drugi plan.
Udruga BIOM smatra da prijedlog ne ispunjava potrebe evropskih građana.
“Prijedlog ne predviđa namjenski proračun za očuvanje i obnovu prirode, iako je najnoviji Pregled aktivnosti u području okoliša 2025. Evropske komisije ukazao na sve veći manjak sredstava za ispunjavanje obveza u tom području. To znači da najvjerojatnije neće biti dovoljno novca za zaštitu naših ekosustava, jačanje naše otpornosti na klimatske promjene i podršku egzistenciji ljudi diljem EU-a”, ističe BIOM.
Osim toga, dodaju u udruzi, prijedlog daje državama članicama veću fleksibilnost, što će vjerojatno pokrenuti natjecanje za kratkoročne dobitke umjesto ulaganja u dugoročnu stabilnost i otpornost.
Prijedlog , pored svega, predviđa ukidanje programa LIFE, jedinog namjenskog programa za bioraznolikost, čime ne samo da napušta godine uspjeha u očuvanju prirode i obnovi ekosustava kroz projekte s velikim učinkom, već i ključnu evropsku inicijativu za suradnju između lokalnih vlasti, poljoprivrednika, poduzeća i lokalnih zajednica.
Prema podacima Evropske komisije, manjak ulaganja u okoliš u Hrvatskoj procjenjuje se na 1,2 milijarde eura godišnje, dok se u bioraznolikost ulaže tek trećina potrebnih sredstava. Istovremeno, o važnosti programa LIFE govori činjenica da su njime u Hrvatskoj dosad financirani važni projekti za očuvanje ugroženih vrsta i staništa, kontrolu invazivnih vrsta, prikupljanje podataka, podršku poljoprivrednicima, povezivanje lokalnih zajednica, stručnjaka, tijela vlasti i institucija.
“Gubitak namjenskog financiranja za prirodu predstavlja ozbiljnu prijetnju za konkretno djelovanje za zaštitu prirode, koje je ključno za suočavanje sa sve izraženijom krizom gubitka bioraznolikosti i klimatskom krizom. Takav razvoj situacije Hrvatskoj će otežati ispunjavanje ambicioznih ciljeva za očuvanje prirode i klime do 2030. u skladu s evropskim i nacionalnim zakonodavstvom, kao i provedbu budućeg Nacionalnog plana obnove prirode. Stoga računamo na Evropski parlament i zemlje članice, uključujući i Hrvatsku s njezinim zastupnicima, da tijekom pregovora aktivno zagovaraju prioritizaciju ulaganja u prirodu i klimu te usmjere evropski proračun prema održivoj i sigurnoj budućnosti”, kaže Lora Rajić, stručna suradnica za politike i zagovaranje Udruge Biom.
