Izborena je pravda za Yilmaza Kökbalika, a također je i potvrđena sudska praksa kakva je važna za mnoge druge žrtve pushbackova u Hrvatskoj.
Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Y.K. protiv Hrvatske, kojom je utvrđeno da je Republika Hrvatska povrijedila prava turskog državljanina kurdskog podrijetla Yilmaza Kökbalika sada je pravomoćna, javlja Centar za mirovn e studije. „Ova odluka potvrđuje ono na što Centar za mirovne studije i druge organizacije godinama upozoravaju: Hrvatska sustavno i nezakonito protjeruje izbjeglice, uskraćuje im pravo na azil, odvjetnika i pravnu zaštitu“, ističu u udruzi.
Kökbalik je u Hrvatsku došao tražeći zaštitu od političkog progona i mučenja kojem je bio izložen u Turskoj. Umjesto sigurnosti, vlasti su ga zatvorile, onemogućile mu da zatraži međunarodnu zaštitu i protjerale ga, izlažući ga riziku od ponovnog mučenja i smrtne opasnosti. „Sud je jasno utvrdio da je Hrvatska povrijedila zabranu mučenja i pravo na učinkoviti pravni lijek, a ovo je već treća presuda u kojoj se potvrđuje kršenje ljudskih prava izbjeglica u Hrvatskoj“, komentira presudu CMS.
„Ova presuda je posebno važna za sve druge osobe koje su bile ili će biti žrtve nezakonitih protjerivanja“, napominje udruga.
Sud je u svojoj odluci jasno istaknuo nekoliko ključnih činjenica:
Prvo, potvrdio je da osobe koje ne poznaju hrvatski jezik ni pravni sustav ne mogu same osporiti odluku o protjerivanju pred sudom bez odvjetnika. Većina izbjeglica protjeranih iz Hrvatske u posljednjih devet godina – često nasilno, izvan bilo kakve procedure – nalazila se upravo u toj situaciji, slično kao u slučaju M.H. protiv Hrvatske, gdje su Madina Hussiny i njena obitelj protjerani. Isto vrijedi za izbjeglice i migrante u detenciji kojima je onemogućen pristup odvjetniku i/ili sustavu azila.
Drugo, ni podnošenje tužbe protiv odluke o protjerivanju ne bi mu omogućilo ostanak u Hrvatskoj do odluke suda. Naime, nijedan od pravnih lijekova na koje se Vlada pozvala nije imao automatski odgodni učinak, što je nužan uvjet za učinkovitost u ovakvim slučajevima. Iako se je zakon u međuvremenu izmjenio, u praksi mnoge osobe koje su nezakonito protjerane ne dobiju odluku, ili ako je i dobiju – nemaju pristup odvjetniku. Stoga svi zaključci iz ove presude i dalje ostaju jednako relevantni za današnje postupke i slučajeve na hrvatskim granicama.
Treće, sud je naglasio da čak ni obraćanje Ustavnom sudu radi odgode izvršenja protjerivanja, ni ustavna tužba ne bi imali automatski odgodni učinak, jer se te odluke obično donose mjesecima nakon podnošenja zahtjeva. Sud je time jasno demantirao Vladu, koja je ranije tvrdila da ustavna tužba predstavlja učinkovit pravni lijek, i pokazao da to nije dovoljno da bi se zaštitila prava ljudi kojima prijeti protjerivanje.
Ova presuda je pobjeda pravde i dokaz da se sustavne povrede ljudskih prava mogu i moraju osporavati. Centar za mirovne studije poziva nadležne institucije da prestanu s praksom nezakonitih protjerivanja, osiguraju pristup azilu, odvjetnicima i učinkovitim pravnim lijekovima te provedu sustavne promjene koje štite ljudsko dostojanstvo.
„Pravomoćna presuda Yilmaza Kökbalika pokazuje da se borbom i ustrajnošću može izboriti pravda čak i pred najtvrđim sustavima, a istovremeno pruža nadu i orijentir za sve žrtve i njihove odvjetnike da se mogu obratiti Sudu i zaštititi svoja prava“, zaključuje CMS.
