Kao i prethodnih godina, i ove svjedočimo nekolicini osoba koje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje vide kao prigodu za svoju političku promociju, naglašava Centar za suočavanje s prošlošću Documenta povodom sutrašnje svečanosti.
Oni, nastavlja Centar za suočavanje s prošlošću, upućuju isključive poruke kojima nastoje obeshrabriti sudjelovanje predstavnika Srba u Republici Hrvatskoj. Komemoriranje, naglašava udruga, treba biti otvoreno za sve.
„Nepostojanje želje za istinskim suočavanjem s prošlošću – zloupotreba i manipuliranje žrtvama u političke i politikantske svrhe, te samohvala radom na istraživanju ratnih zločina počinjenih nad hrvatskim civilima i vojnicima do pada Vukovara, žrtve ne komemorira, niti ih poštuje. Nadasve, govori o nezrelosti dijela političara, institucija i hrvatskog društva“, ističe Documenta.
Pravosuđe, kao treći stup vlasti, kroz sudske procese koje vodi protiv počinitelja ratnih zločina počinjenih na području Vukovara i okolice, tijekom 2023. godine provelo je i provodi šest kaznenih postupaka, izvještava udruga: ponovljeni kazneni postupak za ratni zločin protiv civila u Borovo Commercu, nepravomoćno završen kazneni postupak u ožujku 2023. godine za zločin protiv civila na Veleprometu, kazneni postupak za ratni zločin protiv civila na Veleprometu, kazneni postupak za ratni zločin protiv civila u Trpinji, kazneni postupak za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na Ovčari i kazneni postupak za ratni zločina protiv civila u Petrovcima. U navedenim kaznenim postupcima okrivljenici su pripadnici srpskih paravojnih i parapolicijskih jedinica.
„Na službenim stranicama Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, koje je temeljem Zakona ovlašteno pokretati istrage i podizati optužnice za ratne zločine počinjene na području istoka Hrvatske (odnosno na području pet županija), nema podataka da bi bila u tijeku istraga ili da je podignuta optužnica za neki od zločina počinjenih nad Srbima ili drugim ne-Hrvatima, koji su do pada Vukovara ubijeni, poginuli ili nestali. Nažalost, trend neoptuživanja počinitelja ratnih zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske i / ili MUP RH, nastavljen je i nadalje, unatoč činjenici da mediji, udruge, pojedinci dugi niz godina upozoravaju da postoje neistraženi i neprocesuirani zločini počinjeni nad srpskim i drugim nehrvatskim civilima u Vukovaru i okolici Vukovara.“
Trideset i dvije godine nakon stradanja, još uvijek ne postoji cjeloviti popis žrtava Vukovara, nastavlja Documenta. Istraživanje ljudskih gubitaka na tom području susreće se s paradoksima koji su odraz javnog i političkog narativa o Vukovaru kao gradu heroju – dok je većina vojnih hrvatskih žrtava dobro dokumentirana, za stradale civile, žene, starije i žrtve drugih nacionalnosti podataka gotovo da i nema. Nije rijedak slučaj da za neke žrtve postoje različiti podaci o mjestu, vremenu i okolnostima stradavanja.
„To se može shvatiti kao iskazivanje nebrige za žrtvu ili zla namjera. Iskazivanje poštovanja prema žrtvi dio je civilizacijskog naslijeđa jedne zemlje.“ Udruga u svojoj izjavi za javnost povodom Dana sjećanja podsjeća na hrđom napadnuti spomenik žrtvama Ovčare na Mitnici; fotografije nekih od žrtava Ovčare zalijepljene crnom trakom u Spomen-domu na Ovčari; neprecizni podaci o mjestu, vremenu i okolnostima stradavanja žrtava, ističući da to nije iskazivanje poštovanja prema žrtvama. „Više su pokazatelj stanja u društvu, prigodničarskog uređenja Vukovara za dane 18., 19. i 20. studenoga. Stoga se još jednom nameće pitanje: poštujemo li doista žrtvu Vukovara?“
