Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba Documenta zahtijeva intenziviranje suradnje Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u domovinskom ratu s komisijama za zatočene i nestale Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore.
Potrebna je, ističu u Documenti, ne samo formalna i deklarativna suradnja već stvarna, efikasna razmjena podataka o mjestima ukopa žrtava. Od ratnih stradavanja prošla su, kako na kojem području, dva i pol do tri desetljeća. Ako države žele da se proces suočavanja s prošlošću nastavi, da se sudbine nestalih razriješe, onda trebaju djelovati. Države su se na to obvezale u procesu europskih integracija i pristupajući međunarodnim inicijativama. Zato obitelji i porodice nestalih očekuju više konkretnih rezultata međunarodne suradnje na razrješenju sudbine nestalih, dodaje ova udruga.
Documenta ponavlja svoj zahtjev da Uprava za zatočene i nestale objavi novo izdanje Knjige nestalih, koja je posljednji put publicirana 2015. godine. Pita se zašto Uprava za zatočene i nestale koja vodi cjelovite evidencije sukladno Zakonu o osobama nestalim u Domovinskom ratu, propušta objavu objedinjenih podataka s imenima i prezimenima osoba čiji se posmrtni ostaci još traže.
“Tempom kojim se zadnjih godina pronalaze posmrtni ostaci žrtava, proces potrage i pronalaska nestalih trajat će dugo. Također vjerujemo da suvremena tehnologija koja se koristi u potrazi za nestalima umnogome pomaže komisijama. Preživjelih svjedoka ubojstava, stradavanja i mjesta primarnog ukopa još uvijek ima. No, mnogi umiru, ne žele se vraćati u traumatsko iskustvo ili imaju razloga šutjeti”, upozorava Documenta.
“Znamo da na grobljima diljem Hrvatske te u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati u Zagrebu ima NN posmrtnih ostataka. Podaci iz priopćenja koje je objavilo Ministarstvo hrvatskih branitelja nakon posljednje identifikacije, vjerno ukazuju na stanje stvari i na probleme koje iziskuje traženje nestalih te identifikacija posmrtnih ostataka.” Prema evidenciji, nastavlja udruga, na dan 29. kolovoza 2023., Republika Hrvatska „traga za 1.806 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata. Od toga najviše osoba, njih 503, je s područja Vukovarsko-srijemske županije, a još uvijek se traga za 375 nestalih i smrtno stradalih iz Vukovara i prigradskih naselja.“
Podatke o mjestima primarnih ukopa, u odnosu na RH, zasigurno ima Srbija. S obzirom na činjenicu da Srbija ima obvezu suradnje u potrazi za nestalima kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, upravo tu treba tražiti popise, otvaranje svih masovnih grobnica i pojedinačnih grobova na području Srbije gdje su pokopane žrtve iz Hrvatske.
Documenta očekuje i što skoriji novi sastanak Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe nestale u Domovinskom ratu, predvođenog predsjednicom Povjerenstva Ivonom Paltrinieri i Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, na čelu s predsjednikom Komisije Veljkom Odalovićem, kako bi se ubrzala razmjena informacija s ciljem rješavanja sudbina nestalih osoba, s obzirom na to da je ovo pitanje jedno od ključnih neriješenih pitanja u odnosima Republike Hrvatske i Republike Srbije.
