Iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću pozvali su gradonačelnika Svete Nedelje Daria Zurovca i državne vlasti, prije svega Ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, da ne ignoriraju postojanje logora u dvorcu Kerestinec, nego da informacije o njima uključe u postav i na taj način otvore prostor za obrazovanje i dijalog o tim teškim povijesnim događajima.
“Obnovljeni dvorac i činjenica da će postati društveno-kulturni centar, koji će svaki dan posjećivati brojni građani, a posebno mladi, idealna je prilika da ih se educira o suvremenoj povijesti dvorca, kao i o zločinima koji su se tamo događali. Prilika koju ne bi trebalo propustiti”, ističu iz Documente.
Iz udruge podsjećaju da je dvorac Erdody u Kerestincu bio zatvor koji je početkom 1941. osnovala vlada Kraljevine Jugoslavije, a po osnutku NDH preuzele su ga ustaše i pretvorile u koncentracijski logor za Srbe, Židove te komuniste. Funkcionirao je do 14. srpnja 1941., kada su u planiranom bijegu, dogovorenim s ilegalcima u Zagrebu, zatvorenici razoružali stražare. Nakon proboja iz logora zatočenici nisu dobili očekivanu podršku, zbog greške tadašnjeg vodstva Komunističke partije. Većina logoraša je ubijena u okolnim šumama i selima, njih 44 uhićeno je i nakon par dana strijeljano na Dotrščini, a samo 14 ih je uspjelo pobjeći. Žrtvama tog logora podignuta je spomen-ploča 1961. godine, koja se i dalje nalazi ispred dvorca, a koja informira građane o tome što se ondje događalo tijekom 1941. te su na njoj ispisana imena žrtava. Svake se godine na dan proboja ispred ploče održavaju komemoracije u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista.
Od kraja 1991. do barem svibnja 1992., Kerestinec opet postaje logor, ovog puta uglavnom za osobe srpske nacionalnosti, i djeluje pod imenom “Konačište ratnih zarobljenika”.
“Privedeni zarobljenici su ispitivani uz mučenje, zlostavljanje, ozljeđivanje, seksualno zlostavljanje, silovanje i sakaćenje. Mučenja i zlostavljanja vršeni su na najrazličitije načine: udarcima nogama i palicama, udaranjem glava u zid, borbe i tuče među zatvorenicima, puštanjem struje kroz tijelo, i drugim metodama”, ističu iz Documente te podsjećaju kako su za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima u zatvoru u Gajevoj ulici i dvorcu Kerestinec 24. ožujka 2016. donijete i presude i zatvorske kazne za četvero odgovornih.
Više o uvjetima u logoru Kerestinec može se čuti u svjedočenju Đorđa Jovičića koji je dio Documentine zbirke Osobnih sjećanja: Đorđe Jovičić – video – osobnasjecanja.hr
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).