U izvješću koje je danas objavio Europski revizorski sud dovodi se u pitanje djelotvornost potpore EU-a za ekološki uzgoj.
Europski revizorski cilj procijenio je da je cilj od 25% zemljišta pod ekološkim uzgojem do 2030. za EU vejrojatno nedostižan. Navode kako trenutačna strategija ima znatne nedostatke te ne postoje ni vizija ni ciljne vrijednosti za ekološki sektor nakon 2030.
“Iako se milijardama eura koje EU osigurava svake godine povećala površina pod ekološkim uzgojem, premalo se pozornosti posvećuje uvjetima i potrebama u ekološkom sektoru. Zbog toga ekološka proizvodnja i dalje čini usku tržišnu nišu”, priopćili su iz Suda.
U razdoblju 2014. – 2022. europski poljoprivrednici primili su otprilike 12 milijardi eura potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za prelazak na ekološki uzgoj ili očuvanje praksi ekološkog uzgoja, a do 2027. planira se još gotovo 15 milijardi eura. Međutim, mjera u kojoj se ekološki uzgoj primjenjuje znatno se razlikuje među državama članicama, od manje od 5% poljoprivredne površine u Nizozemskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Irskoj i Malti do više od 25% u Austriji.
“Za trajni uspjeh nije dovoljno usredotočiti se samo na povećanje površine pod ekološkim uzgojem. Potrebno je učiniti više kako bi se pružila potpora tom sektoru u cjelini – razviti tržište i poticati proizvodnju. U suprotnome riskiramo stvaranje asimetričnog sustava koji u potpunosti ovisi o financijskim sredstvima EU-a, a ne industrije koja raste zahvaljujući informiranim potrošačima”, izjavila je Keit Pentus-Rosimannus, članica Suda zadužena za ovu reviziju.
Okolišni ciljevi dovedeni su u pitanje time što u sklopu potpore u okviru ZPP-a poljoprivrednici mogu primiti novac EU-a čak i ako ne primjenjuju plodored ili standarde dobrobiti životinja, koji su temeljna načela ekološkog uzgoja. Uobičajena pravna praksa bila je i ishoditi odobrenje za upotrebu neekološkog sjemena pri sadnji ekoloških usjeva.
“Jedina (neobvezujuća) ciljna vrijednost koju je EU postavio za taj sektor je povećanje površine pod ekološkim uzgojem. Međutim, razvoj ekološkog uzgoja i ambicije za njegovom širom primjenom znatno se razlikuju među zemljama EU-a, do te mjere da postoji rizik od toga da EU neće dostići svoju ciljnu vrijednost od 25 % za 2030. Za povratak na pravi put brzina uvođenja praksi ekološkog uzgoja u Europi trebala bi se udvostručiti”, upozoravaju revizori.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).