Izgradnja solarne elektrane na padinama Kozjaka naišla je na snažan otpor građana Kaštela koji ne žele da se netaknuta priroda pretvori u industrijsku zonu s negativnim posljedicama na okoliš, kulturnu baštinu i lokalno stanovništvo, javlja Građanska inicijativa Zeleni Kozjak.
Brdo Kozjak iznad Kaštela oduvijek je predstavljalo više od puke geografske lokacije za stanovnike Kaštela, napominje inicijativa. “Kozjak je iznimno vrijedno prirodno područje s arheološkim značenjem. Prostor na kojem je planiran zahvat ovog solarnog industrijskog postrojenja je izrazito arheološki vrijedan, ali nedovoljno istražen”, kaže Tonći Burić, istaknuti arheolog i predsjednik društva za očuvanje kulturno-povijesne baštine Bijaći. „Brojne gomile i lokaliteti koje smo s Muzejom grada Kaštela sondirali, ukazuju na prapovijesna i srednjovjekovna nalazišta koja su nažalost nedovoljno istražena pa ih je potrebno zaštititi.“
S dr. Burićem slaže se i Ivan Vincenco Pensa, predsjednik udruge Lijepa naša Kaštela koja se godinama bori za očuvanje nedirnute prirode i čistog okoliša: „Na Kozjaku svaki kamen ima ime, a mnoge obitelji ovdje imaju svoja vrijedna poljoprivredna zemljišta“, ističe Pensa, certificirani ekološki maslinar i poljoprivrednik. „Uz poljoprivrednu i ekološku funkciju, Kozjak je važan zbog prirodnih slivova vode, neizmjerno bitnih u vremenima klimatskih promjena i
nepredvidivih oborina, jer slivovi upijaju vodu i time štite Kaštela od bujičnih poplava s planine. Nažalost, izgradnjom ovakve elektrane u potpunosti bi se promijenio okoliš i narušila bio- ekološka ravnoteža čitavog ovog prostora.“
Upravo na spomenutom području brda Kozjak, tvrtka Kozjak Energy d.o.o. planira izgradnju solarne elektrane koja bi zauzela površinu od preko 640 hektara ili više od 6 milijuna kvadratnih metara na području Biranjštine uz brdo Vilar, sjeveroistočno od vrha Biranj. Projekt uključuje širenje šumskih staza i puteva u duljini od gotovo 12 kilometara, te njihovo pretvaranje u ceste širine pet metara. Planira se ograđivanje velikog područja žicom, čime bi se ograničio pristup privatnim parcelama i potpuna promjena krajobraza, gdje bi se prirodne šume zamijenile šumama solarnih panela, objašnjava inicijativa Zeleni Kozjak u svojem proglasu.
“Projekt će ozbiljno narušiti prirodnu ravnotežu koja je već stoljećima prisutna na ovom prostoru. Divlje životinje će biti prisiljene spuštati se u naselja, a one koje se ne uspiju prilagodit, će nestati.” upozorava Petar Rodin, predstavnik lovačkih udruga iz Kaštela.
Nakon izgradnje solarne elektrane prirodna biljna i životinjska staništa će nestati, a nepovratno će biti narušena i krhka ekološka ravnoteža kaštelanskog područja koja se nakon truda nekoliko generacija počela obnavljati, zabrinuti su u inicijativi: “Ovdje je interes isključivo privatne prirode nauštrb interesa tisuća stanovnika Kaštela. Građani Kaštela ne žele industrijsku proizvodnju na Kozjaku. Da, radi se o industrijskoj proizvodnji električne energije koja nepovratno uništava naš prirodni okoliš. Ovo jednostavno nije prostor za to. Nećemo dopustiti da nam se u kaštelanskom prostoru događa novi Jugovinil, čiju ekološku štetu ni nakon punih 40 godina nismo uspjeli otklonili,” upozorava Branimir Matijaca, kaštelanski gradski vijećnik (HDZ) i član Mjesnog odbora Kaštel Lukšić. “Brojna su negativna iskustva devastacije prostora ovakvim ‘održivim’ privatnim projektima, te svježe poučeni iskustvom iz Obrovca početkom ove godine, gdje je došlo do masovnog oštećenja solarnih panela tijekom olujne bure, pitamo se tko bi sanirao izvjesnu štetu za okoliš. Nakon samo jedne orkanske bure koja je česta i iznimno jaka upravo na području planiranog zahvata, sanacija tako velike površine u stotinama tisuća kvadrata stakla i kemikalija je praktički nemoguća, a uništen i vjetrom razbacan materijal solarnih ploča bi bio rasijan i godinama nakon prestanka rada elektrane u ostatcima prirode Kozjaka.”
Umjesto industrijskog iskorištavanja, inicijativa Zeleni Kozjak predlaže trajnu zaštitu ovog prostora kao parka šume i arheološkog parka. Takav pristup omogućio bi održivo korištenje prirodnih resursa, očuvanje kulturne baštine i razvoj ekoturizma, što bi dugoročno donijelo konkretnu korist lokalnoj zajednici kroz aktivnosti koje generiraju veći broj radnih mjesta, a u skladu su s očuvanjem okoliša i ekosustava na Kozjaku.
Grad Kaštela definirao je svoju budućnost usmjerenu turizmu, održivoj ekološkoj proizvodnji, koja uključuje i poljoprivredu kroz sadnju novih maslinika, ali i svjetski prepoznate i geografski zaštićene sorte vina Kaštelanski crljenak, praroditelja svjetski poznatog Zinfandela. Inicijativa, koju podržava i gradonačelnik grada Kaštela, poziva Ministarstvo zaštite okoliša da proglasi Studiju utjecaja na okoliš ništavnom, a Splitsko-dalmatinsku županiju da kroz izmjene prostornog plana isključi gradnju solarne elektrane na Kozjaku.
“Držimo ovakav industrijski projekt u kaštelanskom dijelu Kozjaka apsolutno neprihvatljivim. Naš stav, kao stručne javnosti i građana Kaštela, ali i gradonačelnika i Grada Kaštela je da se i ovo čitavo područje mora trajno zaštiti”, zaključuje inicijativa, pozivajući na podršku sve građane.
Inicijativa Zeleni Kozjak okuplja različite društvene skupine, pa i tijela javne vlasti, od zelenih do Crkve, pa u njoj surađuju Društvo za očuvanje kulturne baštine Bijaći, ekološka udruga Lijepa naša Kaštela, kaštelanske lovačke udruge i lovački Savez splitsko-dalmatinske županije, Župa Kaštel Lukšić, Bratovština Sv. Ivana na Birnju i mjesni odbor Kaštel Lukšića.
