Prosječna veličina praćenih populacija kralježnjaka smanjila se za 73 % tijekom posljednje 52 godine, pokazuje novi Izvještaj o stanju planeta 2026. (Living Planet Report 2026) koji je danas objavio WWF, organizacija za zaštitu prirode.
Indeks živućeg planeta (Living Planet Index – LPI), koji izrađuje Zoološko društvo iz Londona (ZSL), obuhvaća 35.803 populacije 5.790 vrsta kralješnjaka u razdoblju od 1970. do 2022. godine. Izvješće pokazuje da su najveći gubici zabilježeni u slatkovodnim ekosustavima (-85 %), zatim u kopnenim (-69 %) i morskim ekosustavima (-59 %). Gubitak i degradacija staništa i dalje su glavni uzrok pada populacija, a slijede prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, onečišćenje, invazivne vrste i bolesti.
Međutim, izvještaj također pokazuje da je promjena moguća. Gotovo polovica populacija uključenih u analizu stabilna je ili raste, a oporavak vrsta poput zelenih želvi, plavoperajne tune, tigrova i afričkih slonova potvrđuje da dugoročne mjere očuvanja prirode mogu donijeti konkretne rezultate.
“Bioraznolikost nastavlja opadati zabrinjavajućom brzinom. Ipak, unatoč tim velikim gubicima, postoje razlozi za nadu. Izvješće o stanju planeta 2026. donosi dokaze da su mnoge populacije divljih vrsta stabilne ili se oporavljaju, kao i inspirativne primjere koji pokazuju da se priroda može oporaviti i da je promjena moguća. Oporavak vrsta poput tigra ili plavoperajne tune pokazuje što se može postići godinama zajedničkih i predanih napora u zaštiti prirode. Kako bismo proširili ove uspjehe, moramo transformirati sustave i gospodarske sektore koji danas uzrokuju gubitak prirode”, rekla je Kirsten Schuijt, glavna direktorica WWF Internationala.
Priroda nam osigurava hranu, vodu, čist zrak, lijekove i brojne druge dobrobiti na kojima počivaju naša društva i gospodarstva. Ipak, upravo su prehrambeni, energetski i financijski sustavi danas među glavnim pokretačima njezina uništavanja, navode iz WWF-a.
Izvještaj ističe da neke pozitivne promjene jesu u tijeku. U energetskom sektoru obnovljivi izvori energije ubrzano rastu, u poljoprivredi i prehrambenom sustavu povećava se interes za održive prakse, dok financijski sektor sve više prepoznaje rizike povezane s gubitkom prirode i klimatskom krizom. Takvi pomaci mogu pokrenuti takozvane pozitivne prekretnice – kritične pragove nakon kojih promjene postaju brže, isplativije i sve teže zaustavljive.
“Prilika za drukčiju budućnost i dalje postoji, ali ne još dugo. Iskustvo iz naše regije pokazuje da oporavak prirode nije samo moguć, već je vidljiv tamo gdje prirodi damo prostor za oporavak, od vraćanja slobodnog toka rijeka u dunavskom slivu do zaštite morskih staništa i promicanja održivog ribarstva na Jadranu. Znamo što treba učiniti i imamo potrebna rješenja. Ključno je da sada vlade, poslovni sektor i građani djeluju zajedno kako bi zaustavili gubitak prirode i osigurali njezin oporavak do 2030. godine”, izjavio je Loris Palentini, vršitelj dužnosti izvršnog direktora WWF Adrije.
Izvješće o stanju planeta dolazi svega nekoliko dana prije početka 17. konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (COP17) u Armeniji. Predstojeći međunarodni pregovori o bioraznolikosti i klimi pružaju državama priliku da prijeđu s obećanja na konkretnu provedbu ciljeva dogovorenih u Globalnom okviru za bioraznolikost Kunming-Montreal i Pariškom sporazumu.
Izvješće o stanju planeta 2026. dostupno je na mrežnim stranicama WWF Adrije.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).