Prijatelji životinja upozoravaju na nužnost hitne izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima.
Nužno je uskladiti Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja sa Zakonom o zaštiti životinja, koji zabranjuje nanošenje životinjama straha, boli i patnje te bacanje na njih pirotehničkih sredstava, upozorili su Prijatelji životinja. Ističu da, osim štete koju pirotehnika nanosi zimi, građane teroriziraju i ljetni vatrometi. Podaci koje su Prijatelji životinja dobili od MUP-a otkrivaju čak 594 javna vatrometa u Hrvatskoj tijekom 2024. godine – prosječno barem jedan dnevno! Brojke posebno rastu tijekom turističke sezone pa je tako prošle godine u srpnju izvedeno 117 vatrometa, a u kolovozu 113.
“Peticijom, koju je potpisalo oko 40 000 građana, tražimo za osobne potrebe građana potpunu zabranu sve bučne pirotehnike, koja je po snazi jednaka ili čak bučnija od već zabranjenih petardi i redenika, prodaju dopuštene pirotehnike samo od 29. do 31. prosinca, zabranu pucanja u dane kada se ništa ne slavi, dopuštanje svjetlosne pirotehnike isključivo na dva sata oko ponoći u novogodišnjoj noći, kao i zabranu reklamiranja pirotehnike i njezine prodaje u trgovinama mješovitom robom. Dodatno, tražimo ograničavanje broja vatrometa godišnje i zabranu korištenja pirotehnike u blizini ustanova gdje bi mogla naštetiti ljudima ili životinjama”, kaže Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Udruzi.
Iz udruge zagovaraju da se zakonskim izmjenama ograniči broj vatrometa na ne više od triput godišnje na području jedne lokalne zajednice ili za osobne potrebe građana jer osim zagađenja okoliša, izazivanja požara i prekomjerne buke, uzrokuju šok, paniku i smrt brojnim životinjama.
“Ptice se u panici mogu zabiti u prozore i zidove, ozlijediti i slomiti vrat, a u proljeće vatrometi tjeraju ptice i male sisavce da napuste gnijezda ostavljajući mladunce da umru pothlađeni ili da ih pojedu predatori. Životinje bježeći istrčavaju na ceste uzrokujući prometne nesreće s materijalnim štetama i ozljedama i ljudi i životinja. Svi troškovi zbrinjavanja ranjenih divljih životinja padaju na teret lokalnih proračuna i skloništa”, kaže Klopotan Kačavenda.
Ipak, brojni gradovi i općine već su odustali od vatrometa.
“Laserske projekcije, videomapiranja, svjetlosne instalacije, dronovi i papirnate biorazgradive konfete – sve su to atraktivne alternative koje ne traumatiziraju druge. I turističke zajednice i privatne osobe mogu proslaviti važna događanja bez eksplozija i skupih destruktivnih spektakala, uz svjetlosne efekte, glazbu, razgovor i smijeh. Naše slavlje ne smije drugima biti izvor uznemirenosti i patnje”, zaključuju Prijatelji životinja.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).