“Toplinski valovi više nisu samo priča o zdravlju. Ljudi su zabrinuti zbog računa, gube povjerenje u vladu, ali se sve više okreću jedni drugima u potrazi za rješenjima”, kaže Stefan Flothmann, glavni istraživač Mindworks Laba, organizacije koja je provela istraživanje o toplinskim valovima u Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj.
Istraživanje je pokazalo da većina ljudi toplinske valove smatra ozbiljnom prijetnjom. Utjecaj vrućina na zdravlje je najčešće prepoznato kao glavno pogođeno područje u sve tri zemlje, no ispitanici iz Grčke, Hrvatske i Mađarske također navode sve veće financijsko opterećenje – od povećanih računa za električnu energiju do gubitka prihoda.
Pokazalo se da ljudi vjeruju u ulogu koju zajednice mogu imati u prilagodbi na visoke temperature. U Hrvatskoj tako većina ispitanika smatra da bi se same zajednice trebale organizirati oko zajedničke strategije prilagodbe. U Grčkoj gotovo dvije trećine građana želi da zajednice preuzmu odgovornost ako vlada zakaže, dok u Mađarskoj oni najpogođeniji toplinskim valovima pokazuju najveće povjerenje u lokalno djelovanje.
“Ovo je trenutak u kojem vlasti, mediji, hitne službe i organizacije trebaju naglasiti i olakšati prilagodbu predvođenu zajednicom, jačajući veze koje ljudima pomažu ne samo da prežive vrućine, već da se zajedno prilagode”, kaže Flothmann.
Mindworks i Terra Hub pozvali su lokalne vlasti, hitne službe i društvene inovatore da izravno uključe javnost u kreiranje strategija i akcija prilagodbe na toplinske valove, kroz lokalno predvođene inicijative i participativno planiranje.
“Prilagodba na porast temperatura pruža veliku priliku ne samo da ljude bolje pripremi za buduće toplinske valove, već i da ojača društveni kapital, osjećaj zajedništva i osobne moći za djelovanje”, naglasili su.
Ključni nalazi iz Hrvatske
Vrućina kao sadašnja i buduća prijetnja
1. Više od jedne trećine (37 %) Hrvata navodi da su ih ovog ljeta toplinski valovi snažno pogodili (usporedbe radi: 52 % u Grčkoj i 29 % u Mađarskoj).
2. Velika većina, 90 % Hrvata smatra toplinske valove prijetnjom u budućnosti.
3. Žene prijavljuju veću pogođenost vrućinama (41 %) nego muškarci (31 %), što je u skladu s podacima iz ostalih zemalja.
Raznoliki učinci vrućina
4. Povećani troškovi za električnu energiju bili su najčešći ekonomski učinak vrućina – 53 % Hrvata izjavilo je da su im porasli računi za struju (70 % u Grčkoj, 40 % u Mađarskoj).
5. Manje izraženi, ali i dalje značajni učinci uključuju porast drugih troškova povezanih s vrućinama (37 %) i više račune za hranu (36,5 %). Ipak, ekonomska dobrobit još se ne percipira u društvu kao jedno od najpogođenijih područja.
Prilagodba zajednica i društveni kapital
6. U Hrvatskoj 52 % ispitanika smatra da bi se zajednice trebale prilagoditi, što pokazuje razumijevanje njihove uloge u promjenama tijekom kriza. Međutim, postoji jaz od 25 % između svijesti o potrebi prilagodbe i osjećaja da se to može ostvariti.
7. Više od polovice Hrvata vjeruje da ih vlada neće uspješno zaštititi od budućih toplinskih valova.
8. Oni koji su jače pogođeni češće navode nedostatak informacija o tome kako, gdje i kada pomoći kao prepreku uključivanju. Glavni motivatori za djelovanje bili bi jasniji prikaz kako i zašto njihovo djelovanje može imati smisla.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).