Građanskom obrazovanju mjesto je u redovnoj nastavi jer je liberalna demokracija u krizi, a mladi sve izloženiji dezinformacijama i manipulacijama, zaključak je današnje rasprave “Političko obrazovanje za 21. stoljeće”, koju je organizirao Gong na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Milica Bogdanović iz Gonga govorila je o tome kako algoritmi društvenih mreža, primarno zbog profita svojih vlasnika, pojačavaju polarizaciju i omogućavaju pojedincima i pojedinkama promoviranje vrijednosti i obrazaca koji rade protiv temeljnih vrijednosti liberalne demokracije, a pri tome oblikuju mišljenja i stavove i utječu na odluke njihovih pratitelja, dominantno mladih ljudi.
“Čini se da škola prestaje biti najutjecajniji faktor oblikovanja mladih, a mi u Gongu smatramo da ne smijemo odustati od toga da su upravo obrazovne institucije i formalno obrazovanje ključni za kreiranje i održavanje demokratske političke kulture”, kazala je Bogdanović.
Profesorica Lidija Eret s Fakulteta političkih znanosti podsjetila je kako je postojeća reforma školstva drastično smanjila satnicu političkog obrazovanja u srednjim strukovnim školama naglasivši kako istraživanja kroz cijelo desetljeće pokazuju kako upravo učenici strukovnih škola imaju nisku razinu političke pismenosti.
“Preporuka pučke pravobraniteljice je građansko obrazovanje za sve upravo zbog niske razine upoznatosti s pravima i od strane građana i od mladih. Kada se radi o polarizirajućim temama, primjerice govor mržnje prema stranim radnicima, raste broj mladih kada je riječ o počiniteljima”, rekla je pak Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice.
Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade u Gradu Zagrebu, istaknuo je da u četiri godine provedbe programa građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba postoji značajan interes škola za provedbu ovih programa.
“Preko 100 škola i dva učenička doma, preko 2.700 učenika i učenica uključeno je u ove programe. Moramo kontinuirano raditi i stvarati temelje da djeca imaju pristup znanjima i građanskim kompetencijama u svim školama Grada Zagreba, dodatno obrazovanje učitelje, podupirati škole da potiču stvaranje temelja za podučavanje ovih tema”, rekao je Juroš.
Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti i član Gonga, naglasio je kako je Hrvatska 2026. jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije sustavno institucionalizirala građansko obrazovanje u svoj obrazovni sustav.
“Odluka da se smanji i ukine nastava Politike i gospodarstva (PiG) u srednjim školama nije samo tehnička, nego je duboko politička. Tako se šalje poruku jednom velikom dijelu mladih da su oni samo za tržište rada, da oni ne trebaju znanja o demokraciji, politici, radničkim i ljudskim pravima. To je politička odluka koja je stavila u drugi plan veliki broj učenika u Hrvatskoj”, kazao je Šalaj te dodao da se borba za političko obrazovanje u nastavi nastavlja.
Stjepan Mudifaj, ravnatelj Strojarske tehničke škole Frana Bošnjakovića u Zagreb, rekao je kako je reforma strukovnog obrazovanja za četverogodišnje škole loša, a za trogodišnje katastrofalna, dok su studenti s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Damir Lelas i Martina Podboj i Filozofskog fakulteta iz Rijeke Klara Mrčela i Luis Ferderber, kao i Lucija Marković iz Kluba studenata FPZG-a, govorili o nezadovoljstvu nejednakim prilikama za političko obrazovanje tijekom osnovne i srednje škole.
