“S obzirom na sve elemente planiranog projekta data centra u Topuskom, ne postoji scenarij u kojem je njegova realizacija održiva. Javni interes, očuvanje vodnih resursa te sigurnost elektroenergetske mreže moraju biti ispred privatnog profita tehnoloških korporacija, zbog čega je projekt u samom startu okolišno neprihvatljiv”, upozorili su današnjim performansom iz Zelene akcije.
Zelena akcija današnjim je performansom na Trgu bana Jelačića u Zagrebu izrazila protivljenje izgradnji planiranog data centra u Topuskom. Njegovi razmjeri predstavljaju izravnu prijetnju okolišu, lokalnoj zajednici, a zatim i svim građanima Hrvatske, istaknuli su prikazom ogromne površine šumskog, poljoprivrednog i drugog zemljišta koje će biti devastirano u slučaju realizacije tog projekta. Ujedno su naglasili kako dana centar ove veličine nije izgrađen još nigdje u Europi te kako je suludo s takvim megalomanskim projektom opterećivati ograničena prirodna dobra jedne male države poput Hrvatske.
Ovaj performans Zelena akcija je organizirala povodom Međunarodnih dana akcije protiv velikih dana centara, u sklopu kojih se održava preko 80 sličnih akcija u nekoliko desetaka europskih gradova.
Aktivisti su na performansu istaknuli transparent “Ne budimo naivni. Učimo na tuđim pogreškama!” ukazujući na pogubne posljedice izgradnje hyperscale data centara u drugim državama. U Irskoj na podatkovne centre, koji su uglavnom locirani u blizini Dublina, danas otpada preko 20% ukupne nacionalne potrošnje električne energije, što je napregnulo sigurnost opskrbe skoro do točke pucanja. Da bi se spriječio kolaps, zabranili su spajanje novih podatkovnih centara oko Dublina. Drugi primjer, je šire područje zapadnog Londona, gdje su veliki data centri iscrpili toliki kapacitet elektroenergetske mreže da su nastupila ozbiljna kašnjenja u izgradnji novih stanova jer za njihov priključak na mrežu nije bilo dovoljno mjesta.
U brojnim državama raste otpor prema ovakvim data centrima.
U Nizozemskoj su građani uspjeli zaustaviti izgradnju Metinog mega-centra u Zeewoldeu, nedaleko od Amsterdama, nakon što je postalo jasno da će projekt monopolizirati goleme količine obnovljive energije i poljoprivrednog zemljišta na štetu lokalnog stanovništva. Otpor je sve jači i u drugim državama poput Irske, Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske…
“Trebamo naučiti iz ovih primjera i ne dopustiti izgradnju dana centra u Topuskom. Osim devastacije prostora, ovako veliki data centar znatno bi usporio energetsku tranziciju RH. S obzirom da bi potrošnja električne energije porasla čak za trećinu, ova ogromna potražnja dijelom će se namirivati i iz fosilnih izvora. Planirana solarna elektrana snage 500 MW (koja i sama za sebe ima znatan utjecaj na okoliš, kao što to ima i izgradnja novih dalekovoda), ne može pokriti više od 15% potreba za energijom ovako velikog potrošača”, naglašavaju iz Zelene akcije.
Dodali su i kako hlađenje servera, ovisno o metodi koja se primjenjuje, može iziskivati više milijuna litara vode dnevno.
“Kako je Topusko specifično po svojim termalnim i podzemnim vodama, postoji golem rizik od narušavanja lokalnog vodnog režima. Postoji više mogućih načina hlađenja, ali svaki sustav ima izrađene okolišne posljedice te se izbor svodi na ekstremnu potrošnju energije, golemo iscrpljivanje vodnih resursa ili rizik od kemijskog onečišćenja”, naglašavaju.
Izuzetno velik problem je i elektronički otpad. Zbog jako brzog razvoja tehnologije, ali i trošenja ugrađenih komponenti, opremu je potrebno učestalo mijenjati, i to svake dvije do četiri godine.
“Kod ovako ogromnih podatkovnih centara to znači stvaraju se tisuće tona toksičnog elektronskog otpada. Iako se dio toga reciklira, osobito sirovine čije rudarenje je već samo po sebi okolišno i socijalno problematično, rezultat su svejedno goleme količine opasnog otpada koje često završavaju na neadekvatnim odlagalištima”, kažu iz Zelene akcije.
Problem je i zagađenje zvukom ovakvih postrojenja kod ljudi uzrokuje kronični stres, poremećaje sna i općenito pad kvalitete života. Osim ozbiljnog udara na zdravlje ljudi, taj kontinuirani šum dezorijentira i ugrožava lokalne životinjske vrste.
“Hrvatska se u niti jednom svom strateškom dokumentu nije opredijelila za izgradnju ovakvih hyperscale podatkovnih centara.
Ovaj plan je isključiva želja investitora koja se ne podudara s interesom građana Hrvatske. RH prvo treba analizirati potrebe i donijeti stratešku odluku o količini i veličini podatkovnih centara i zatim tu analizu raspraviti sa svim zainteresiranim dionicima”, dodaju.
Naglasili su i kako prilikom najava ovakvih projekata investitori redovito obećavaju gospodarski rast, no data centri stvaraju relativno mali broj trajnih radnih mjesta u lokalnoj zajednici. S druge strane, građani snose okolišne troškove, a profit odlazi privatnim investitorima.
“S obzirom na sve elemente planiranog projekta u Topuskom, ne postoji scenarij u kojem je njegova realizacija održiva. Javni interes, očuvanje vodnih resursa te sigurnost elektroenergetske mreže moraju biti ispred privatnog profita tehnoloških korporacija, zbog čega je projekt u samom startu okolišno neprihvatljiv”, zaključili su aktivisti.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
