Pet europskih znanstvenih institucija lansiralo je danas inicijativu da se 10. listopada proglasi Međunarodnim danom kokolitoforida, kako bi se skrenula pozornost na njihovu ulogu u globalnom ciklusu ugljika, proizvodnji kisika i stabilnosti morskih ekosustava.
Manji od zrnca prašine, ali presudni za planet, kokolitoforidi su mikroskopski morski organizmi koji iz mora uklanjaju ugljikov dioksid iz mora, sudjeluju u proizvodnji kisika i opskrbljuju morske hranidbene lance. Pet europskih znanstvenih institucija lansiralo je danas inicijativu da se 10. listopada proglasi Međunarodnim danom kokolitoforida, kako bi se skrenula pozornost na njihovu ulogu u globalnom ciklusu ugljika, proizvodnji kisika i stabilnosti morskih ekosustava.
Kokolitoforidi unatoč mikroskopskoj veličini, spadaju među najučinkovitije “obrađivače” ugljika na Zemlji. Naime ovi organizmi svake godine proizvedu više od 1,5 milijardi tona kalcijeva karbonata, te tako pomažu ukloniti CO₂ iz atmosfere i pohraniti ga u dubokomorskim sedimentima. Često dominiraju golemim područjima oceana, ali ih klimatske promjene poput porasta temperature, promjena kiselosti (pH) i tokova hranidbenih lanaca, izravno pogađaju. To također ima posljedice za morske i obalne ekosustave, navode iz Instituta Ruđer Bošković.
Kokolitoforidi su jedinstveni među planktonom i po svojoj ulozi u globalnom ciklusu ugljika i po tome što njihov dugoročni utjecaj možemo pratiti daleko u prošlost. Znanstvenici zahvaljujući tragovima koje ostavljaju u morskom sedimentu mogu rekonstruiraju promjene klime kroz vrijeme.
“Za razliku od drugih skupina, oni grade složene pločice od kalcijeva karbonata koje ne samo da pomažu pri izvlačenju CO₂ iz atmosfere, već ga i transportiraju u dubokomorske sedimente, gdje može ostati zaključan tisućljećima. Ova biomineralizacija ostavlja izniman geološki zapis koji nam omogućuje proučavanje njihovih odgovora na klimatske promjene u prošlosti i bolje predviđanje tih promjena u budućnosti. Ukratko, njihova dvostruka uloga kao ‘pumpe ugljika’ i ‘klimatskog arhiva’ čini ih nezamjenjivim za razumijevanje i suzbijanje klimatskih promjena”, kaže prof. Alex Poulton iz Lyell Centra Sveučilišta Heriot-Watt u Škotskoj.
“To su nevidljivi arhitekti oceana, a sitne pločice koje kokolitoforidi izrađuju pretvaraju se u arhive Zemljine klime. Proučavanjem njihovih prošlih i sadašnjih odgovora na promjene u oceanu bolje razumijemo kako funkcioniraju morski ekosustavi i kako nam prirodni procesi mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena”, kaže dr. sc. Jelena Godrijan, istraživačica kokolitoforida na Institutu Ruđer Bošković.
Proglašavanje posebnog dana može imati značaj učinak.
Kampanja da 10. listopada postane Međunarodni dan kokolitoforida poziv je na jačanje oceanografske pismenosti, fokusiraniji pristup javnih politika zaštiti mora i oceana te širi angažman javnosti oko teme koja je dugo ostajala ispod površine mora. Kampanju predvode Institut Ruđer Bošković (Zagreb, Hrvatska), The Lyell Centre pri Sveučilištu Heriot-Watt (Edinburgh, Ujedinjeno Kraljevstvo), NORCE Norwegian Research Centre (Bergen, Norveška), MARE – Marine and Environmental Sciences Centre, Sveučilište u Lisabonu (Portugal) te International Nannoplankton Association (INA).
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).