Dok europski gradovi poput Pariza, Beča, Ljubljane i drugih ulažu ogromne napore u ozelenjavanje i druge mjere prilagodbe klimatskim promjenama, Zagreb to ne radi u odgovarajućoj i vidljivoj mjeri. Niz zagrebačkih udruga i građanskih inicijativa uputilo je otvoreno pismo Odboru za zaštitu okoliša gradske Skupštine:
“Poštovane članice i članovi Odbora za zaštitu okoliša,
obraćamo vam se kao udruge i građanske inicijative na različite načine angažirane oko tema prilagodbi klimatskim promjenama i očuvanja bioraznolikosti.
Europa je 2023. dočekala probijajući temperaturne rekorde, još jednom potvrđujući klimatsku krizu čije se stanje kontinuirano i rapidno pogoršava. Po svemu sudeći čeka nas još jedna klimatološki ekstremna godina. Prošlo ljeto svjedočili smo velikim sušama zbog kojih se osušio velik broj stabala u Zagrebu, a samo dvije godine prije toga Zagreb je pogodila jedna od najvećih bujičnih poplava u povijesti grada.
Dok europski gradovi poput Pariza, Beča, Ljubljane i drugih ulažu ogromne napore u ozelenjavanje i druge mjere prilagodbe klimatskim promjenama, Zagreb to ne radi u odgovarajućoj i vidljivoj mjeri. Akcije poput kolektivne sadnje većeg broja stabala ili organiziranog zalijevanja u najkritičnijim ljetnim razdobljima, koje bi mogle uključivati i građane u sve aktivnosti (pa i kroz sustave stimulacija), strategije su koje potpuno izostaju u gradu Zagrebu.
Iako je Hrvatski sabor još 7. travnja 2020. usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine, nažalost do danas ne vidimo značajnije učinke te strategije, osobito na lokalnoj razini. Iako su napori na nacionalnoj razini važni, ne smije se zanemariti uloga lokalnih sredina koje su u prilici organizirati niz konkretnih, jednostavnih, lako provedivih i učinkovitih mjera u suradnji s građanima.
Grad Zagreb je u lipnju 2019. usvojio Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP), no o provedbi planiranih mjera malo se zna. Smatramo da bi četiri godine nakon usvajanja Akcijskog plana trebalo informirati javnost o statusu njegove provedbe, te uključiti sve relevantne partnere, dionike i građane u proces eventualne modifikacije i nadogradnje. To je ujedno i prilika da se Zagreb proaktivno istakne u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena kroz stvaranje lokalnih rješenja, u suradnji s građanima, kao što to zahtijeva i Klimatski ugovor EU Misije za 100 klimatski neutralnih gradova ili #NetZeroCities od kojih je jedan i Grad Zagreb. Želimo ovom prilikom podsjetiti i da je Zagreb još 2007. pristupio međunarodnoj platformi za očuvanje urbane bioraznolikosti “Urban Diversity Forum”. Nažalost, članstvo u ovoj platformi do danas nije urodilo vidljivim iskoracima.
Kada govorimo o jednostavnim i lako provedivim prilagodbama, smatramo da se Zagrebački holding d.o.o, Podružnica Zrinjevac u mnogočemu neadekvatno brine o gradskim zelenim i parkovnim površinama (uključujući pored ostalog i prekomjernu rezidbu stabala, prekomjernu košnju travnjaka u ljetnim mjesecima itd.) neuvažavajući nužnost prilagodbi već evidentnim klimatskim promjenama i gubitku bioraznolikosti koji nas pogađaju, te bez vidljive namjere da svoje prakse unaprijedi u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama, odnosno približe praksama naprednijih gradova. Osobito je problematičan izostanak ili nedovoljno zalijevanje mladih, novozasađenih stabala koja traže takvu vrstu njege u prvim godinama. Gubitak biljnog fonda uzrokovan neadekvatnom brigom odražava se i na gradski proračun. U tome smislu smatramo nužnim pokrenuti i ubrzati reformu brige za gradska stabla i zelenilo, a što bi moglo uključivati i javne kampanje ozelenjavanja pokrenute od nadležnih gradskih službi te povećati uključivanje građana u brigu o zelenilu.
Od vas kao članova i članica Odbora za zaštitu okoliša očekujemo da se u okviru svojih nadležnosti aktivnije angažirate u rješavanju navedenih problema. Molimo također da razmislite o modelu kojim biste zainteresiranim stručnjacima i građanima omogućili sudjelovanje u procesima evaluacije, predlaganja i implementacije rješenja.”
Pismo su potpisali:
1POSTOZAGRAD, Inicijativa za javni voćnjak na Jarunu, Znanstvenici za klimu, Zelene i plave Sesvete, Zeleni Vrbani, Zeleni klik, Hrvatska permakultura, Tranzicijsko središte za Hrvatsku, Vestigium, Sindikat biciklista, Satelit edukacije za održivost i regenerativnost, Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn, ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa, Biom, Terra Hub, Extinction Rebellion Zagreb, Zasadi stablo, ne budi panj!
