Hrvatski gradovi već se suočavaju s ubrzanim klimatskim promjenama: sve češćim i nepredvidivim oborinama, ekstremnim temperaturama, snažnim olujama te narušenim sezonskim obrascima koji utječu na infrastrukturu, gospodarstvo i kvalitetu života, upozoreno je jučer u Zagrebu na konferenciji “Klimatski otporni gradovi – Put u održivu budućnost”.
Događaj organiziran u suradnji Europskog klimatskog pakta i Europskog odbora regija, uz podršku Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), okupio je istaknute stručnjake, predstavnike institucija i lokalnih zajednica s ciljem rasprave o klimatskoj krizi koja nas sve više pogađa.
Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medijskog tima, istaknula je kontinuirane napore Europske unije u borbi protiv klimatskih promjena te važnost promicanja održivih modela razvoja koji će Europu učiniti otpornijom i spremnijom za nadolazeće izazove. Europski klimatski pakt posebno je naglasila kao “izvrstan primjer inicijative koja okuplja građane i stručnjake diljem Europe u zajedničkim naporima u borbi protiv klimatskih promjena”.
Joško Klisović, član Odbora za gospodarstvo, ekološku održivost i poljoprivredu Gradske skupštine Grada Zagreba, član Europskog odbora regija i veleposlanik Europskog klimatskog pakta, podsjetio je da upravo gradovi i lokalne zajednice nose najveći teret prilagodbe klimatskim promjenama.
“Građani i lokalne vlasti pokazuju ozbiljnost koja nedostaje svjetskim čelnicima. Ni na ovogodišnjem COP-u nije postignut dogovor o jasnoj međunarodnoj kontroli obveznih izvještaja o provedbi mjera“, naglasio je Klisović, upozoravajući na potrebu snažnije globalne odgovornosti.
Gradonačelnik Grada Trogira, Ante Bilić, također i član Europskog odbora regija staknuo je ključnu ulogu gradova u pokretanju inicijativa, projekata i javnih politika usmjerenih na upravljanje rizicima i smanjenje negativnih učinaka klimatskih promjena. Naglasio je da upravo lokalne sredine svakodnevno podnose teret klimatskih ekstrema, čime postaju prva linija obrane, ali i važan motor održive tranzicije.
Bilić je posebno skrenuo pozornost na financijsko opterećenje koje lokalne jedinice snose u provedbi klimatskih mjera.
“Gradovi financiraju 50%, ako ne i više, svih aktivnosti vezanih uz prilagodbu klimatskim promjenama. To predstavlja velik teret za lokalne proračune, no ujedno i pokazuje našu spremnost da konkretno djelujemo”, kaže Bilić.
U tom je kontekstu istaknuo i specifičan primjer Trogira – povijesnog grada koji zbog svoje obalne pozicije i statusa zaštićene kulturne baštine već danas prepoznaje klimatske prijetnje kao strateško pitanje opstojnosti. Trogir se, suočen s porastom razine mora, sve češćim olujnim nevremenima i pritiscima na infrastrukturu, aktivno uključuje u europske klimatske inicijative te razvija projekte koji istodobno štite kulturno nasljeđe i unapređuju otpornost zajednice.
“Konferencija je potvrdila da se ključ borbe protiv klimatskih promjena nalazi upravo u našim gradovima i lokalnim zajednicama, koje prve osjećaju posljedice, ali i prve pokreću najvažnije promjene. Rasprave su pokazale da uspješna prilagodba zahtijeva usklađeno djelovanje građana, lokalnih vlasti, nacionalnih institucija i europskih partnera. Potrebna su stabilna ulaganja, jasni regulatorni okviri i stalna razmjena znanja kako bi gradovi mogli učinkovito odgovoriti na rastuće klimatske rizike. Samo zajedničkim i hrabrim koracima možemo izgraditi otpornu, sigurnu i održivu budućnost za sve”, zaključuju iz DOOR-a.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).