Broj prisilno raseljenih osoba u svijetu prvi je put u posljednjem desetljeću zabilježio pad, no razmjeri globalne izbjegličke krize i dalje su “neprihvatljivo visoki”, upozorio je Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice Barham Salih predstavljajući godišnje izvješće Global Trends.
Barham Salih, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, predstavio je izvješće agencije Global Trends, koje otkriva da se globalno prisilno raseljavanje smanjilo prvi put u posljednjem desetljeću, iako i dalje ostaje neprihvatljivo visoko.
Prema podacima navedenog izvješća, tijekom 2025. godine je čak 5,4 milijuna ljudi pobjeglo od nasilja i progona prelaskom granica drugih zemalja. Istodobno se povećao broj povrataka: ukupno 14,7 milijuna raseljenih osoba vratilo se u svoje zemlje ili mjesta podrijetla (4,4 milijuna izbjeglica i 10,3 milijuna interno raseljenih osoba).
“Povratci izbjeglica bili su drugi najveći otkako se vode evidencije prije 60 godina, iako su se mnogi dogodili pod pritiskom i u nesigurnim uvjetima u domovini”, ističu u priopćenju iz UN-a.
Ukupan broj izbjeglica u svijetu tijekom 2025. godine smanjen je za tri posto te sada iznosi 41,6 milijuna ljudi. Pozitivan pomak zabilježen je i među osobama bez državljanstva. Gotovo 46.000 njih steklo je državljanstvo u 24 zemlje tijekom prošle godine.
Predstavljajući izvješće, Salih je upozorio da je čak 70 posto izbjeglica godinama u egzilu, pri čemu mnogi žive ispod granice siromaštva.
“Humanitarna pomoć spašava živote, ali nije krajnji cilj i ne omogućuje izbjeglicama da postanu akteri koji upravljaju vlastitom budućnošću. Potrebna nam je promjena paradigme koja će stvoriti novi osjećaj nade i prilike za ljude koji bježe od rata i progona”, rekao je Salih.
Predstavio je iznio i “jasan i mjerljiv cilj”: tijekom sljedećeg desetljeća smanjiti za više od polovice broj izbjeglica koje su dugotrajno raseljene i ovise o humanitarnoj pomoći.
Plan je usmjeren prvenstveno na zemlje s niskim i srednjim prihodima, koje danas primaju većinu svjetskih izbjeglica. Cilj bi se ostvario povećanjem mogućnosti za dobrovoljni povratak, preseljenje u treće zemlje i izdavanje humanitarnih viza, uz postupni prijelaz s tradicionalnih oblika pomoći prema većoj samostalnosti izbjeglica.
Inicijativa poziva vlade, humanitarne i razvojne organizacije, privatni sektor i civilno društvo da pojačaju napore u osnaživanju izbjeglica, uz istodobno očuvanje prava na azil i međunarodnu zaštitu. To je, naglašava UNHCR, važnije nego ikada, pri čemu je istaknuta i 75. obljetnice Konvencije o statusu izbjeglica koja se obilježava 2026. godine.
“Dobrovoljni povratci moraju biti primarno rješenje. Rješavanje nekolicine najvećih svjetskih sukoba omogućilo bi milijunima dodatnih izbjeglica da se sigurno i dostojanstveno vrate kući.”, poručio je.
Kao drugi ključni stup strategije naveo je uključivanje izbjeglica u nacionalne sustave obrazovanja, zdravstvene skrbi, financijskih usluga i tržišta rada kako bi mogli ostvarivati prihode i pridonositi lokalnim i nacionalnim gospodarstvima.
UNHCR također upozorava na hitnu potrebu za većim brojem rješenja izvan matičnih zemalja, uključujući preseljenje najugroženijih osoba, spajanje obitelji te veći pristup radnim dozvolama i stipendijama.
Prema izvješću, broj osoba koje su tijekom 2025. stigle putem programa preseljenja ili sponzoriranih programa pao je za više od polovice u odnosu na prethodnu godinu, na svega 81.800 ljudi.
“Azil i zaštita spašavaju živote i o njima nema pregovora, ali ne možemo prihvatiti budućnost u kojoj milijuni izbjeglica ostaju zarobljeni godinama ili desetljećima bez realne mogućnosti da ponovno izgrade svoje živote”, rekao je Salih.
“Sada imamo ambiciozan, ostvariv i mjerljiv cilj za jačanje samostalnosti i poboljšanje života. UNHCR će mobilizirati napore cijelog društva kako bi odgovorio na ovaj izazov i stvorio izlaze iz iscrpljujuće svakodnevice dugotrajnog raseljavanja za milijune ljudi”, zaključeno je u priopćenju.
UNHCR: krajem 2025. godine u svijetu živjelo oko 4,5 milijuna osoba bez državljanstva
Prema podacima izvješća, više od 70 posto izbjeglica i drugih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita dolazi iz Afganistana, Južnog Sudana, Sudana, Sirije, Ukrajine i Venezuele. Najveći domaćini izbjeglica i drugih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita tijekom 2025. godine bili su: Kolumbija (2,8 milijuna), Njemačka (2,7 milijuna), Turska (2,4 milijuna), Uganda (1,9 milijuna), Islamska Republika Iran (1,7 milijuna), Čad (1,5 milijuna) i Pakistan (1,3 milijuna).
Ukupno, podaci Centra za praćenje internog raseljavanja pokazuju da je krajem 2025. godine oko 68,6 milijuna ljudi bilo interno raseljeno zbog sukoba ili nasilja, što je smanjenje od 7 posto u odnosu na kraj 2024. godine; Sudan je ostao najveća kriza na svijetu s 9,1 milijunom raseljenih unutar zemlje. Rat na Bliskom istoku, koji je započeo u veljači 2026., doveo je do procijenjenih milijun interno raseljenih osoba u Libanonu do sredine svibnja 2026. te 3,2 milijuna privremeno raseljenih osoba u Islamskoj Republici Iran do kraja ožujka 2026.
Procjenjuje se da je krajem 2025. godine u svijetu živjelo oko 4,5 milijuna osoba bez državljanstva, što je 3 posto više nego godinu ranije, navode iz UNHCR-a iz priopćenja.
Cijeli izvještaj moguće je pročitati na mrežnim stranicama UNHCR-a.
