Kada su stanovnici Sv. Martina kod Vrsara saznali da bi dvjestogodišnji hrast crnika, koji se nalazi na trasi planiranog proširenja državne ceste D75 i pješačke staze, mogao biti uklonjen, obratili su se Zelenoj Istri i zajedno pokrenuli inicijativu za njegovo očuvanje.
“Iako je riječ o malom mjestu, mještani su pokazali koliko im znači prostor u kojem žive. Najstariji i najmlađi stanovnici Sv. Martina složno su stali u obranu ovog impresivnog prirodnog diva koji već gotovo dva stoljeća čuva ulaz u naselje i predstavlja jedan od njegovih najprepoznatljivijih simbola”, ističu iz Zelene Istre.
Riječ je o hrastu crniki iznimne krajobrazne, ekološke i kulturne vrijednosti. Takva stara stabla su i staništa brojnih vrsta, važni regulatori mikroklime, mjesta okupljanja i dio kolektivnog sjećanja zajednice. Njihovu vrijednost nije moguće nadomjestiti novom sadnicom.
“Još dok sam bio dijete, na stablu je bila ljuljačka. Već tada je to bio veliki hrast”, kaže 78-godišnji Tonin, jedan od mještana koji su podržali inicijativu.
I mještanka Vlasta Milanović ističe kako je jako emotivno vezana uz stablo.
“Ono je dio naše povijesti i jedna od najljepših vizura našeg mjesta. Raste na uzvisini pa se tu već godinama zaustavljaju pješaci i biciklisti da se odmore u njegovoj sjeni. Mi mještani taj dio mjesta jednostavno zovemo – Kod bršude”, kaže Milanović.
Upravo zato mještani smatraju da bi trebalo učiniti sve kako bi se pronašlo rješenje za njegovo očuvanje. Prema dostupnim informacijama, riječ je prvenstveno o potrebi prilagodbe trase pješačke staze, a ne same državne ceste.
Načelnica Općine Vrsar-Orsera Tina Slamar izašla je na teren, razgovarala s mještanima i vlasnicima te podržala inicijativu za očuvanje stabla. Najavila je i da će osobno kontaktirati investitora Hrvatske ceste d.o.o. i izvođače radova kako bi se istražile mogućnosti njegova očuvanja te da se nađe tehničko i prostorno rješenje.
Podršku je dala i Javna ustanova Natura Histrica koja smatra kako bi se projektno rješenje trebalo prilagoditi postojećoj prirodnoj vrijednosti te razmotriti mogućnost prilagodbe trase kako bi se izbjeglo uklanjanje stabla.
“U konkretnom slučaju smatramo da predmetno stablo predstavlja vrijednu prirodnu i krajobraznu sastavnicu prostora te podržavamo inicijativu da se ono, ukoliko je to tehnički i prostorno moguće, sačuva”, navode iz te ustanove.
Odgovor od Hrvatskih cesta se još očekuje.
“Ovaj slučaj pokazuje da razvoj infrastrukture i zaštita prirodne baštine ne moraju biti suprotstavljeni ciljevi. Ponekad je potrebno tek malo razumijevanja i dobre volje kako bi se sačuvalo nešto što se stvaralo stoljećima”, zaključuju iz Zelene Istre.
