Dalmatinci su najviše zabrinuti oko onečišćenja i gomilanja otpada u prirodi i moru, devastacije obale i prekomjerne betonizacije te bespravne i neplanske gradnje.
Istraživanje javnog mnijenja koje je za Udrugu za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce provela agencija Ipsos u četiri dalmatinske županije na reprezentativnom uzorku od 603 građana tijekom kolovoza i rujna 2025. godine pokazalo je kako su građani Dalmacije visoko osviješteni o ekološkim problemima, neke smatraju hitnima i podržavaju rad udruga koje se za okoliš bore svaki dan.
Dalmatinci su najviše zabrinuti oko onečišćenja i gomilanja otpada u prirodi i moru, devastacije obale i prekomjerne betonizacije te bespravne i neplanske gradnje.
“To nisu apstraktne teme. To je ono što svi primjećujemo: otpad u uvalama, betonske ploče umjesto živog žala, apartmani koji niču tamo gdje je nekad bilo zelenilo. Gotovo svatko ima priču o omiljenoj plaži koja je danas zatrpana otpadom ili o zelenoj površini koja je preko noći nestala. Građani vrlo jasno poručuju: ovakve prakse narušavaju našu kvalitetu života i odnos prema prostoru u kojem živimo”, poručuju iz Sunca.
Čak 89% građana smatra da se problem otpada u prirodi i moru mora hitno rješavati. Slično je i s betonizacijom obale i bespravnom gradnjom koje više od 80% građana vidi kao goruće probleme. Klimatske promjene i onečišćenje zraka nešto su niže na listi prioriteta, ali i dalje ih velika većina građana smatra problemima koje treba rješavati.
“Građani ne vide okolišne probleme kao nesretne slučajnosti, već kao posljedicu loših odluka, nedovoljne kontrole i nedostatka političke volje. Iza ovih vidljivih rana na prostoru, građani prepoznaju i dublji uzrok: nefunkcioniranje sustava”, ističu iz Sunca.
Zaštita drvoreda, parkova i malih zelenih oaza u naseljima pokazuje se kao vrlo važna tema. Ljudi osjećaju razliku između kvarta s hladom, zelenilom i prostorom za djecu i susrete – i betonske pustare.
Istovremeno, vrlo su svjesni i prijetnji moru: negativnog utjecaja nautičkog turizma, gubitka morskih vrsta i staništa te smanjenja količine ribe. Iako je dio građana oprezan zbog ekonomske ovisnosti o turizmu, velika većina ipak smatra da je pritisak prekomjeran i da ga treba bolje regulirati.
Jedan od najvažnijih nalaza istraživanja je visoka podrška radu ekoloških udruga. Čak 78 % građana smatra da su udruge za zaštitu okoliša važne ili izuzetno važne za zajednicu. Podrška je osobito izražena među ženama i umirovljenicima.
Građani pokazuju snažnu spremnost za tzv. “lagani” digitalni aktivizam – klik, potpis, dijeljenje sadržaja. Jedna trećina već je donirala, trećina volontirala, a više od četvrtine sudjelovalo je na nekom događaju.
“Glavni izazov više nije uvjeriti građane da je zaštita okoliša važna – oni to već znaju. Izazov je pretvoriti pasivnu podršku u aktivno sudjelovanje. Čak 46 % onih koji poznaju Udrugu izjavljuje da bi se voljelo uključiti u neku aktivnost, ali još nisu napravili taj korak. Tu se otvara ogroman prostor za uključivanje u 2026. godini”, ističu iz splitske udruge te povodom Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosinca), podsjećaju da borba za ljudska prava i borba za okoliš idu ruku pod ruku.
“Pravo na čist zrak, more i prirodu nije luksuz, to je temeljno pravo svake osobe. Građani su svoju poruku već poslali. Na nama je da je čujemo i pretvorimo u konkretne promjene. Jedan od načina kako to možete napraviti je članstvom u Udruzi (LINK). Zajedno možemo pretvoriti veliku tiho podržavajuću većinu u zajednicu aktivnih građana i građanki koji mijenjaju Dalmaciju – i društvo – na bolje”, zaključuju iz Sunca.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).