Human Rights Watch upozorio je sinoć da je izraelska vojska ove godine više puta granatirala opremu za obnovu i druge civilne objekte u južnom Libanonu, kršeći ratne zakone. Organizacija tvrdi da takve akcije predstavljaju očite ratne zločine.
Stanovnici i lokalne vlasti rekli su aktivistima Human Rights Watcha da su napadi znatno smanjili mogućnost desetaka tisuća raseljenih osoba da se vrate svojim kućama u južnom Libanonu. U povremenim sukobima koji traju od jeseni 2023. godine teško je oštećeno ili uništeno preko 10 tisuća zgrada.
„Usred primirja izraelske snage izvele su napade koji nezakonito ciljaju opremu i objekte za obnovu“, riječi su Ramzija Kaissa, HRV-ova istražitelja za Libanon. „Nakon što je mnoge gradove na južnoj granici zemlje svela na ruševine, izraelska vojska sada desecima tisuća stanovnika znatno otežava obnovu uništenih domova i povratak u svoje gradove.“
Organizacija je istražila okolnosti četiriju napada u južnolibanonskim gradovima Deir Serjan, Msaileh i Ansarijeh, kao i napad na tvornicu cementa i asfalta u Sinaju. U napadima, između kolovoza i listopada 2025., mjesecima nakon primirja između Izraela i Hezbollaha, ubijena su tri civila i ozlijeđeno najmanje jedanaest osoba.
U ta četiri napada uništeno je preko 360 teških strojeva, uključujući buldožere i bagere, uz tvornicu asfalta i cementa. „Ne možemo čak ni ukloniti ruševine jer se bojimo da bi, ako ih uklonimo, moglo biti pogođeno još strojeva koje koristimo za čišćenje ruševina“, rekao je Ibrahim Karim, vlasnik zemljišta na kojem su smješteni strojevi u Deir Serjanu. „Ruševine smo morali premjestiti vlastitim rukama.“
Za svaki od napada, izraelske snage rekle su da je opremu i materijal koristio Hezbolah ili da su „dopušteni“, „omogućeni“, „namijenjeni“ da ih Hezbolah koristi za „obnovu“ ili „ponovno uspostavljanje“ svoje „imovine“, „aktivnosti“ ili „infrastrukture“. Predstavnici izraelskih snaga nisu svoje izjave potkrijepili bilo kakvim detaljima.
HRW nije pronašao dokaze o vojnim ciljevima na tim lokacijama ili oko njih. Njegovi istraživači uspjeli su potvrditi da su se strojevi i materijali koristili u civilne svrhe. Oni nisu pronašli nikakve dokaze o njihovoj upotrebi u vojne svrhe od strane Hezbolaha.
Vlasnici i radnici na tim lokacijama rekli su da ne znaju rade li s vojnim krilom Hezbolaha. Takđer su rekli da nemaju običaj raspitivati se kod klijenata o njihovoj političkoj pripadnosti. „Poput drugih libanonskih političkih stranaka, Hezbollah ima tisuće članova koji nisu aktivno uključeni ni u jedan aspekt njegovih vojnih operacija“, objašnjava HRW. „Međutim, čak i u slučajevima u kojima se civilna oprema prodavala ili održavala za ljude povezane s Hezbolahom, to samo po sebi ne bi lokacije ili strojeve učinilo legitimnim vojnim ciljevima.“
Organizacija upozorava na studiju običajnog ratnog prava Međunarodnog odbora Crvenog križa koja propisuje da zaraćene strane mogu gađati samo legitimne vojne ciljeve; a to su objekti koji svojom prirodom, lokacijom, namjenom ili upotrebom „efikasno doprinose vojnoj akciji i čije potpuno ili djelomično uništenje, zauzimanje ili neutralizacija, u zadanim okolnostima, nudi jasnu vojnu prednost“. Pojedinci koji naređuju namjerne napade na civilne objekte i infrastrukturu odgovorni su za ratne zločine, tumači HRW.
„Ključni izraelski saveznici, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku, trebali bi hitno izvršiti pritisak na Izrael da prekine sve napade na civilne objekte i napore vezane uz obnovu, uključujući i trenutno obustavljanje vojne pomoći i prodaje oružja, te nametanje ciljanih sankcija dužnosnicima za koje se vjerodostojno tvrdi da su umiješani u teške zločine. Libanonske pravosudne vlasti trebale bi pokrenuti domaće istrage teških međunarodnih zločina, a vlada bi trebala pristupiti Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda i podnijeti izjavu o prihvaćanju nadležnosti suda prije datuma pristupanja, uključujući i od najmanje 7. listopada 2023.“, zaključuje organizacija.
