Odluka francuskih vlasti da uskrate vizu istaknutom palestinskom ljudsko-pravaškom aktivistu i čelniku organizacije Al-Haqa, Shawanu Jabarinu, koji je trebao službeno otputovati u tu zemlju, alarmantan je korak unatrag za ljudska prava, javlja Amnesty International u suradnji još nekoliko utjecajnih organizacija za ljudska prava.
Al-Haq je najstarija palestinska organizacija za ljudska prava i pionir pokreta za ljudska prava na Bliskom istoku, dodaje AI. Jedna je od tri važne palestinske organizacije za ljudska prava – uz Al-Mezan sa sjedištem u Gazi i Palestinski centar za ljudska prava (PCHR) – koje se suočavaju sa sankcijama američke vlade zbog suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom. Godine 2021. Al-Haq je bio nezakonito kriminaliziran od strane Izraela, nakon desetljeća kampanja blaćenja i napada na organizaciju i njezino osoblje.
„Sramotno je i duboko uznemirujuće da se branitelju ljudskih prava koji je posvetio svoj život traženju pravde za međunarodne zločine uskraćuje ulazak u schengenski prostor, dok osobe tražene zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti mogu slobodno putovati. Ovaj očiti i apsurdni dvostruki standard trebao bi potaknuti hitno razmišljanje među europskim državama o njihovoj predanosti odgovornosti i dosljednoj primjeni međunarodne pravde“, stav je AI-ja.
„Al-Haq, Al-Mezan i Palestinski centar za ljudska prava (PCHR) dali su ogroman doprinos globalnom pokretu za ljudska prava, hrabro i rigorozno dokumentirajući zlostavljanja, zalažući se za žrtve i braneći vrlo univerzalne vrijednosti koje Francuska tvrdi da podržava. Godine 2018. Francuska je dodijelila Al-Haqu prestižnu nagradu Francuske Republike kao priznanje za njihov rad na području ljudskih prava, koju je primio sam g. Jabarin. Pozivamo francuske vlasti da odmah ponište svoju odluku i obvežu se da će g. Jabarinu odobriti vizu“, stav je Međunarodne federacije za ljudska prava (FIDH).
Uz tri palestinske organizacije, američki popis sankcija uključuje i osam sudaca Međunarodnog kaznenog suda, tri tužitelja Međunarodnog kaznenog suda i posebnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. „Godine 2025., izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kojeg je MKS tražio zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Palestini, dočekan je u Mađarskoj, a libijski bjegunac pred MKS-om mogao je ući i izaći iz Italije, čime je ušao i izašao iz schengenske zone bez uhićenja ili prigovora drugih država schengenskog područja. U međuvremenu, branitelji ljudskih prava koji žele podržati pravdu kažnjavaju se i sprečavaju u obavljanju svog legitimnog rada na području ljudskih prava“, rekla je Alison Smith, direktorica Tajništva Koalicije za međunarodni kazneni sud.
Nekoliko zemalja, uključujući Francusku, javno se tada izjasnilo protiv sankcija, a francuski predsjednik Emmanuel Macron izravno je zatražio od predsjednika Trumpa da ukine sankcije protiv francuskog suca Međunarodnog kaznenog suda Nicolasa Guilloua. Također su osudile kriminalizaciju organizacija za ljudska prava od strane Izraela. Francuska mora zadržati taj stav i odbiti da je se doživljava kao osobu koja popušta američkim sankcijama ili izraelskim oznakama, ističe AI.
U listopadu 2025., mjesec dana nakon što su SAD uvrstile palestinske organizacije na svoju listu, Jabarinov zahtjev za schengensku vizu odbilo je nekoliko država članica EU-a uz obrazloženje da bi on bio “prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti”. Dana 10. travnja 2026., Jabarin je trebao je otputovati u Evropu na niz razgovora i javnih istupa o sankcijama i konkretnim koracima koje bi EU i države članice trebale poduzeti u cilju zaštite Međunarodnog kaznenog suda. Ovi angažmani provode se zajedno s direktorima PCHR–a i Al Mezana, kao i nekolicine međunarodnih nevladinih organizacija. S obzirom na prethodno odbijanje schengenske vize, Jabarin je podnio zahtjev za nacionalnu vizu zemalja koje je trebao posjetiti: Belgije, Francuske i Nizozemske.
U posljednji čas, Francuska mu je odbila vizu, spriječivši ga da sudjeluje u nadolazećim brifinzima s članicama i članovima francuskog parlamenta, organizacijama civilnog društva i francuskim Ministarstvom vanjskih poslova. K tome, francusko kašnjenje u odgovoru belgijskim i nizozemskim vlastima spriječilo je Jabarina da sudjeluje u nekoliko planiranih angažmana u Evropskom parlamentu i belgijskom Ministarstvu vanjskih poslova. Nizozemska i Belgija naknadno su izdale nacionalnu vizu koja mu omogućuje sudjelovanje u preostalim planiranim angažmanima u Nizozemskoj. Međutim, „odbijanje Francuske već je spriječilo g. Jabarina da sudjeluje u nekim angažmanima i ograničilo njegovo provođenje bitnih aktivnosti u području ljudskih prava i zagovaranja, uključujući utjecaj sankcija na ekosustav međunarodne pravde“, napominju potpisnice izjave. „Ovo odbijanje vize šalje izuzetno alarmantnu poruku iz Francuske, posebno u kontekstu globalnog smanjenja prostora za rad na ljudskim pravima diljem svijeta i eskalacije napada na samo međunarodno pravo. Odbijanje izdavanja vize još je jedan primjer ograničenja protiv branitelja ljudskih prava“, dodaju organizacije.
Stavljajući ovaj događaj u kontekst izraelskih i američkih pritisaka na palestinske organizacije za ljudska prava, potpisnice ga smatraju „izuzetno zabrinjavajućom eskalacijom ekstrateritorijalne primjene sankcija protiv onih koji rade na pravdi i odgovornosti“.
Potpisnice izjave su Amnesty International, Koalicija za Međunarodni kazneni sud, Međunarodna federacija za ljudska prava (FIDH), No Peace Without Justice, Avocats Sans Frontières, ECCHR i EuroMed Rights.
