H-Alter
Udrugu za nezavisnu medijsku kulturu osnovali su novinari/novinarke i drugi djelatnici u elektroničkom izdavaštvu u cilju razvoja nezavisnosti i profesionalnosti novinarske struke, te osiguravanja prava javnosti na obaviještenost i obrazovanje o pitanjima iz oblasti civilnog društva, kulture, društvene znanosti i politike. Poseban cilj udruge je osiguravanje prava javnosti na obaviještenost i obrazovanje, kao i širenje znanja, poticanje kvalificirane javne rasprave i kritičkog propitivanja te javna promocija čitavog niza tema od javnog interesa. Osnovni medij putem kojega realiziramo navedeno je portal H-Alter.
Odluku o pokretanju novoga portala donijeli smo 2005. godine, na osnovu spoznaje da u hrvatskom javnom prostoru, kao i u civilnom društvu, postoji interes za nezavisno glasilo koje će svoju političku/vrijednosnu orijentaciju zasnivatina političkim i vrijednosnim opredjeljenjima, odnosno konceptu progresivnog civilnog društva. H-Alter se uređuje u skladu s pozitivnim načelima novinarske struke i u njegovu publiciranju trudimo se njegovati angažirano, informativno i atraktivno novinarstvo.
Projekti dosad izvedeni na H-Alteru / Donatori
Nagrade i priznanja:
Godine 2006. – Nagrada „Zlatni radio“ Radija 101 za medij koji najbolje prezentira nove ideje i vrijednosti.
Godine 2007., 2008., 2009. – Godišnji izbori Vidi Web Top 100, uvrštenje među 10 najboljih informativnih medija u Hrvatskoj.
Godine 2008. – Nagrada „Marja Jurić Zagorka“ za najistaknutiji intervju u pisanim medijima u 2007. godini. Nagradu dodjeljuje Hrvatsko novinarsko društvo, a dobili su je H-Alterovi autori Toni Gabrić, Vesna Kesić, Boris Rašeta i Ivo Škorić za intervju s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem.
Godine 2013. – Na natječaju Ministarstva kulture za dodjelu bespovratnih potpora neprofitnim medijima H-Alter je od strane Stručnog povjerenstva za neprofitne medije proglašen najboljim od svih kandidiranih medija, uz obrazloženje: „H-Alter, portal s dugogodišnjim iskustvom u hrvatskom medijskom prostoru, u oba kruga natječaja ostvario je najveći broj bodova, što svjedoči tomu da su ga svi članovi/ce Povjerenstva prepoznali kao najkvalitetniji neprofitni medij od svih prijavljenih. H-Alter angažirano doprinosi pluralizmu medijskog predstavljanja društvenih subjekata, sustavno afirmira građanska, politička i socijalna ljudska prava te hrabro propituje ekonomski i politički moćne. Uredništvo portala objavljuje radove etabliranih novinara/ki, ali i razmišlja o otvaranju prostora novim autorima, koristi različite novinarske forme, promišlja o dosegu i želi utjecati na hrvatsku stvarnost.“
Godine 2014. – Nagrada „Velebitska degenija“ za najbolji članak na temu okoliša u 2013. godini u kategoriji “tisak, Internet, portal i agencija”. Nagradu dodjeljuje Hrvatsko novinarsko društvo, a dobila ju je H-Alterova novinarka Marina Kelava za reportažu „Zajedničko upravljanje je moguće“.
Godine 2014. – Na natječaju Ministarstva kulture za dodjelu bespovratnih potpora neprofitnm medijima H-Alter je od strane Stručnog povjerenstva za neprofitne medije proglašen najboljim od svih kandidiranih medija, uz obrazloženje: „Portal H-alter je kod svih članova Povjerenstva ocijenjen visokim ili vrlo visokim ocjenama po svim kriterijima jer je prepoznat dugogodišnji napor izgradnje ozbiljnog medijskog projekta ali i nastojanje da se radi na neprestanom usavršavanju u svim aspektima. H-alter je medij koji uspijeva svojom prepoznatljivom uređivačkom koncepcijom promovirati samu ideju beskompromisnog neprofitnog medija ali niti u jednom trenutku ne upada u zamku samodostatnosti nego angažirano nastoji prodrijeti u širu čitalačku publiku. (…) H-alter njeguje visoke profesijske standarde, vodi računa o zastupljenosti šireg spektra novinarski formi, a u prezentacijskom smislu evidentno je nastojanje redakcije da sadržaj dopre do što veće broja čitatelja u svim segmentima društva. H-alter je prepoznat na širokoj medijskoj sceni kao portal kojem se vjeruje, kojeg se citira i prenosi, koji hrabro propituje sve centre moći, i političke i ekonomske, a angažiran je i oko svih pitanja novinarske struke pa i odnosa politike prema novinarstvu. U organizacionom smislu, evidentno je da uredništvo promišlja i unapređenje organizacije rada i uvjeta rada novinara, te da je spremno i proširivati mrežu suradnika.“
Godine 2015. – Posebno priznanje na natječaju „Marko Polo – slavni putopisac“, za najbolju putopisnu reportažu u 2014. godini. Nagradu svake godine dodjeljuje Udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu u suradnji s u suradnji s Hrvatskom udrugom turističkih novinara i pisaca i Zborom turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva. Nagradu je dobila Marina Kelava za biciklistički putopis „Kroz Zagoru, Hercegovinu i obalu Jadrana“, objavljen na H-Alteru.
Godine 2015. – Na natječaju Ministarstva kulture za dodjelu bespovratnih potpora neprofitnim medijima H-Alter je zauzeo drugo mjesto, uz obrazloženje Stručnog povjerenstva: „Medij je visoko ocijenjen prema gotovo svim natječajnim kriterijima – posebice onim najvažnijim, kao što su profesijski standardi, i doseg, dostupnost i utjecaj medija. Povjerenstvo posebno prepoznaje nastojanje portala da postigne dinamičnu kombinaciju akademskog i ‘novinarsko-početničkog’ inputa u proizvodnji sadržaja, tj. svojevrsnog demokratskog elementa u interpretaciji društveno-političke zbilje. Naime, portal s jedne strane potiče stalnu suradnju s akademskom zajednicom angažirajući viđenije znanstvenike mlađe i srednje generacije, a s druge novači novinare iz mlađih autorskih krugova, pritom neprestano tragajući za novim glasovima iz oba ‘izvora’. Time se još više doprinosi ulozi portala kao važne kritičke poveznice različitih vrsta javnosti, onih (uvjetno govoreći) alternativnih, i onih ‘srednjestrujaških’. Ovakvo ‘postavljanje’ portala sve je važnije u uvjetima krize postojećih političkih formata i vrijednosti. Povjerenstvo je medij nešto slabije ocijenilo prema kriteriju broja radnika. Uvažavajući nepovoljne uvjete u kojima djeluje, Povjerenstvo vjeruje da će portal iznaći načine da angažira više novinara odnosno novinarki kroz stabilnije oblike radnih odnosa te će se tim imperativom voditi u budućim evaluacijama rada portala.“
Godine 2016. – Nagrada „Marija Jurić Zagorka“ za najbolji članak objavljen na internetu u 2015. godini. Nagradu dodjeljuje Hrvatsko novinarsko društvo, a dobio ga je H-Alterov autor Hrvoje Šimičević za seriju tekstova utjecajuTTIP-a na Hrvatsku.
Program nenasilnog odgoja i prevencije vršnjačkog nasilja „Lutka od soli“
Program je započeo 2013. godine kada je UNMK, vlastitim sredstvima i u vlastitoj nakladi, publicirala CD „Lutka od soli“ s izborom dječjih priča iz različitih kultura, u interpretaciji dramske glumice Ljubice Jović. Udruga je potom ishodila povoljna mišljenja i odobrenja Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti i obrazovanja, nužna za rad u predškolskim i školskim ustanovama.
Osnovni ciljevi programa su osvještavanje nasilnog ponašanja kao štetnog i nehumanog upotrebom elektroničkog medija; usvajanje modela nenasilnog ponašanja; usvajanje razumijevanja, uvažavanja i tolerancije kao bitnih pretpostavki humanih međuljudskih i međukulturalnih odnosa; prihvaćanje promišljanja o etičkim i moralnim pitanjima kao humanistički utemeljenog intelektualnog i duhovnog modela.
Projekti:
- godina
Lutka od soli – radionice – Grad Zagreb
- godina
Lutka od soli – radionice – Grad Zagreb
- godina
Radionice – Lutka od soli – Grad Zagreb
- godina
Radionice – Lutka od soli – Grad Zagreb
- godina
Radionice – Lutka od soli – Grad Zagreb
Zero Waste – nulta stopa otpada
Osnovni ciljevi programa su redefiniranje sustava ekonomske reprodukcije uz stvaranje kružnog ciklusa u kojem se posve eliminira otpad, restrukturiranje proizvodnih i distribucijskih sustava za smanjenje otpada uz promociju redizajna proizvoda s minimumom otpadne ambalaže, te primjena medija u cilju povećavanja broja građana informiranih o održivoj potrošnji, kružnom gospodarstvu i konceptu “nulte stope otpada”.
Posebni ciljevi su povećavanje razine informiranosti o specifičnim EU-politikama vezanim uz kružno gospodarstvo te o konceptu “nulte stope otpada” (Zero Waste) u svim slojevima populacije, promocija dokumenta Europske komisije “Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu” te poticanje građana i pojedinačnih društvenih grupa / kategorija ciljnih skupina na praktičnu primjenu koncepta Nulte stope otpada kroz medijski posredovane praktične upute.
Projekti:
- godina
Grad Zagreb, Gradski ured za energetiku – “Info za zeleni Zagreb”
- godina
Grad Zagreb – “S energijom energično”
- godina
Grad Zagreb – “Klimatske promjene – što mogu učiniti građani”
- godina
Nulta stopa otpada u Zagrebu – Grad Zagreb
Prema nultoj stopi otpada – Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
Program “Mjesna samouprava”
Program je usmjeren na razvoj demokratskih standarda na razini mjesne samouprave. Od 2017. godine udruga je u okviru toga programa provela dva projekta na godišnjoj razini: „Za članak 57!“ (radi se o članku Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji predviđa neposredno odlučivanje građana na razini mjesne samouprave) te „Kakvu mjesnu samoupravu želimo?“. U pripremi je treći projekt, „Protokol o pravu na sudjelovanje u poslovima lokalnih vlasti“ – radi se o protokolu uz Europsku povelju o lokalnoj samoupravi koji bi naša zemlja trebala ratificirati.
Projekti:
- godina
Za Članak 57. – Grad Zagreb
- godina
Kakvu mjesnu samoupravu želimo? – Grad Zagreb
Program “Migracije u fokusu”
Program je usmjeren na korištenje različitih medijskih strategija radi osiguravanja vidljivosti problematici izbjeglištva iz azijskih i afričkih zemalja u EU, uzrokovanog ratovima, bijedom i ekološkim promjenama.
Projekti:
- godina
Migracije u fokusu – Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Pravo novinara na pristup informacijama
Osnovni cilj programa jest stvaranje uvjeta za dosljedno ostvarivanje prava novinara na pristup informacijama kao nužne pretpostavke opće građanske informiranosti kao nužnog uvjeta za ostvarenje ideala aktivnog građanstva i kao alata u strategiji suzbijanja korupcije.
Radi ostvarenja osnovnoga cilja članovi udruge kontinuirano testiraju sustav ostvarivanja Ustavom i zakonom zajamčenog prava novinara na pristup informacijama; sudjeluju na stručnim i drugim skupovima koji tematiziraju pravo na pristup informacijama; surađuju sa stručnim i drugim udrugama koje se bave problematikom transparentnosti, korupcije i dostupnosti informacija; UNMK koncipira prijedloge poboljšanja propisa i postojećih praksi u cilju unapređenja prava novinara na pristup informacijama; provode edukacije novinara za pravo na pristup informacijama; provode istraživanja korištenja ZPPI-ja u novinarskom radu.
Dosadašnji najvažniji rezultati programa:
-U postupku izmjena i dopuna Ustava RH 2010. godine Sabor je usvojio UNNK-ov i HND-ov prijedlog dopune čl. 38. Ustava i on je, s neznatnim nomotehničkim modifikacijama, postao sastavnim dijelom Ustava RH. UNMK je u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom predložila dopunu Ustava RH tako da se u članku 3. među najviše vrednote ustavnog poretka ubroji i transparentnost javne vlasti, te da se čl. 38. dopuni općim pravom na pristup informacijama. Predstavnik UNMK-a je na 45. sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, održanoj 24 . veljače 2010. godine u razgovoru sa saborskim zastupnicima i drugim pozvanim osobama izložio navedene prijedloge.
-Šest UNMK-ovih prijedloga, koji su se odnosili na transparentnost vlasništva medija, financiranja medija, financiranja u kulturi, prava novinara na pristup informacijama te uloge medija u unapređenju transparentnosti, uvršteno u Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (2014.–2016.).
– Osigurana javna dostupnost koncesijskih ugovora za emitiranje TV i radijskih programa od strane Agencije i Vijeća za elektroničke medije, a nakon višegodišnje javne kampanje UNMK-a; -Priznata javna dostupnost ugovora s privatnim osobama, nakon uspješnog okončanja slučaja “Spectrum” 2016. godine.
– U sklopu longitudilanog, višegodišnjeg istraživanja reakcija tijela javne vlasti na specifično novinarske zahtjeve za pristup informacijama, podnesen velik broj takvih zahtjeva različitim tijelima javne vlasti. Osnovni rezultat istraživanja jest – visok postotak dobivenih informacija, ali u pravilu tek nakon dugotrajnih upravnih postupaka u koje je bio uključen Povjerenik za informiranje, a ponekad i Visoki upravni sud. Generalni zaključak tih istraživanja jest da PPI u najvećem broju slučajeva nije podesan alat u investigativnom novinarstvu zbog sporosti ostvarivanja pristupa informacijama i pretjeranog odvraćanja energije na upravne postupke. Umjesto da se smanjuje, „kultura tajnosti“ u godinama nakon pristupa Hrvatske EU-u sve više dolazi do izražaja, a mehanizmi koji omogućavaju ostvarivanje toga PPI-ja, umjesto da jačaju, u kontinuitetu atrofiraju.
– Analize razine informativnosti službenih web stranca tijela javne vlasti na lokalnim razinama. UNMK je sudjelovala na većem broju stručnih skupova i konferencija na temu položaja novinara u odnosu na pravo na pristup informacijama u Hrvatskoj i drugim zemljama, pri čemu ističemo konferenciju organiziranu od strane GONG-a (2013.) te stručne skupove organizirane od strane Povjerenice za informiranje RH (2104. i 2016. godine).
Projekti:
- godina
Pravo novinara na pristup informacijama – Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
- godina
Pravo novinara na pristup informacijama – Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država, projekt ”. Stavovi, otkrića, zaključci ili preporuke u člancima su autorovi i ne izražavaju nužno stajalište Veleposlanstva SAD-a.
- godina
Pravo novinara na pristup informacijama – Balkan Trust For Democracy. Stavovi izneseni u člancima su autorovi i ne izražavaju nužno stajalište Balkan Trust for Democracy, US German Marshall Funda ili njihovih partnera.
Utjecaj na javne medijske politike
Provedba je započela 2005. godine.
Osnovni cilj programa jest stvaranja društvenih i javno-političkih uvjeta za unapređenje kvalitete javnoga informiranja i njegova stavljanja u funkciju demokracije i javnog interesa;
UNMK uključuje svoje predstavnike u radna tijela osnovana od strane nadležnih tiijela, za izradu ili doradu propisa koji se odnose na kreiranje javne medijske politike;
Kroz sudjelovanje u navedenim radnim tijelima, UNMK iznosi svoje prijedloge u cilju stvaranja uvjeta za unapređenje kvalitete javnoga informiranja i njegova stavljanja u funkciju demokracije i javnog interesa;
U okviru ovoga programa UNMK sudjeluje u javnim raspravama, debatama, stručnim skupovima, okruglim stolovima u svrhu približavanja navedenom osnovnom cilju. Također, surađuje i s drugim organizacijama civilnog društva, Hrvatskim novinarskim društvom, fakultetima i institutima u svrhu istoga. Posebnu pažnju pridaje kritičkom pozicioniranje realnog opsega i dosega mjera promoviranja medijske pismenosti u sustavu odgojnih, obrazovanih, kulturnih i medijskih politika.
Program obuhvaća i kontinuiranu edukaciju novinara radi njihova prihvaćanja odgovornosti za javni interes, jačanja njihove kritičnosti (propitivanja tema, investigativnosti, istraživanja pozadine vijesti) i senzibilizaciju za pojedina područja (ranjive skupine, okoliš, izbjeglištvo itd.).
– Predstavnik UNMK-a je sudjelovao u Radnoj skupini Ministarstva kulture za izradu novoga Zakona o elektroničkim medijima (2018. i 2019. godine) i iznio UNMK-ove prijedloge zakonskih rješenja. Istupanjem iz Radne skupine (u kolovozu 2019.) udruga je skrenula pažnju stručne i šire javnosti na nedemokratičnost i netransparentnost postupka kreiranja toga zakona, kao i na nedostatke u tekstu njegova nacrta.
– UNMK je inicirala održavanje tematske sjednice Vladina savjeta za razvoj civilnoga društva (10. ožujka 2015.) na temu sistemske podrške neprofitnim medijima i pripremila radni materijal-analizu postojećih modela sistemskepodrške i prijedloge njihova unapređenja;
– UNMK sudjelovala u javnom savjetovanju o Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva (2017.-2021.) s ukupno 12 prijedloga koji su se pretežno odnosili na poziciju neprofitnih medija, transparentnost financiranja, efikasnost modela financiranja, uloge medija ugrađanskom obrazovanju.
– UNMK je sudjelovala u inicijativi portala u kulturi koja je 2010. god od Ministarstva kulture zatržila promjenu pravilnika o radu Kulturnih vijeća, na način da portalima u kulturi bude otvorena mogućnost priznavanja statusa javne potrebe u kulturi. Pravilnik je bio promijenjen u tom smslu, ali te njegove odredbe ukinute su odlukom ministrice 2012. godine, bez konzultiranja sa zainteresiranom javnošću.
– Na H-Alteru formirana posebna rubrika „Mediji“ posvećena analizama medijskih fenomena i javnih politika, u kojoj je u zadnjih desetak godina objavljeno preko 200 autorskih priloga.