Predsjednica HDLU-a Zagreb Krešimira Gojanović reagirala je otvorenim pismom na odluku Grada Zagreba o raspisivanju natječaja za institucionalnu potporu udrugama u kulturi.
E-mailom upućenim pročelnici Gradskog ureda za kulturu Emini Višnić i većem broju potencijalnih korisnika gradskih potpora, Gojanović protestira zbog kriterija natječaja kojim se a priori isključuju udruge koje su u prethodnoj godini uprihodile manje od 30 000 eura.
„Pa ‘ko vam u Uredu za kulturu radi te natječaje, ima li ta osoba ikakvog pojma o stanju i uvjetima rada u brojnim zagrebačkim udrugama u kulturi“, retorički se pita predsjednica HDLU-a Zagreb, ističući primjer udruge kojoj stoji na čelu:
„Naša strukovna likovna udruga HDLU Zagreb sa sedamdeset članova, uz sav opsežan program koji smo napravili u zadnjih deset godina, ne može godišnje uprihoditi 30 000 eura.“
Gojanović zanima mogu li se udruge u kulturi koje godišnje zarađuju od 30 000 do 150 000 eura uopće smatrati neprofitnima.
Ona poentira tvrdnjom da se poneke od njih, bliske stranci/platformi koja upravlja Zagrebom, „godišnje nafutraju i s po 100 – 200 000 eura novaca od Grada“. Tvrdi da se u većem broju slučajeva radi o istim organizacijama koje su i „pod Bandićem“ dobijale značajne iznose: „Zar se u ovom gradu zaista očekuje baš od svih aktera kulturne scene da budu poslušnici svakoj vlasti da bi mogli živjeti od svoga rada?“
„Kulturnjake i umjetnike“ kojima je proslijedila isti e-mail Gojanović je pozvala da „ne šute o tome“. „Grad Zagreb već drugu godinu zaredom nagrađuje na natječaju samo bogate udruge, a sve nas koji nemamo taj novac, izgleda hoće da unište.“ Pozvala je „sve kojima smetaju ovakvi natječaji… da vidimo kakve možemo poduzeti legalne građanske akcije protiv toga“.
S naše strane, smatramo da javnog razgovora o javnim natječajima za raspodjelu javnog novca nikad nije dosta. U vezi iznesenih primjedbi, rekli bismo da se neprofitni karakter neke organizacije ne može definirati visinom godišnjih prihoda; na primjer, godišnji budžet Amnesty Internationala iznosi 370 milijuna eura, pa mu nitko razuman zbog toga ne predbacuje manjak neprofitnosti.
Drugo, činjenica jest da i drugi dodjelitelji institucionalnih potpora neprofitnim organizacijama, recimo Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, također primjenjuje eliminacijski kriterij visine prihoda u prethodnoj godini.
Uvjerenje javnosti u pravednost dodjele samih potpora postiže se različitim sredstvima – važno je da bude što nespornije da one pripadnu doista najboljim udrugama odnosno najboljim projektima. Važno je i sudjelovanje javnosti u koncipiranju samih natječaja, kao i transparentnost natječajnog postupka u svakom njegovom segmentu; nedostatku transparentnosti i sami smo, na H-Alteru, Gradu Zagrebu više puta prigovorili.
