Iako zemlje zapadnog Balkana koriste male količine plina, planovi za novu plinsku infrastrukturu prislili bi ih da uvoze i koriste puno više tog fosilnog goriva, upozorava novo istraživanje organizacija Global Energy Monitor i Bankwatcha.
U 2021. godini Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija potrošile su tek 3,7 milijardi kubičnih metara plina, ili četiri posto potrošnje Njemačke u istoj godini. Riječ je o relativno maloj količini plina. No, postojeći planovi za proširenje plinske infrastrukture, koje zagovaraju institucije Europske unije i SAD-a, izložilo bi regiju nestabilnosti cijena i nestašicama plina s čime se prošle godine suočio velik dio Europe, upozoravaju nevladine organizacije. Uz to, Albanija, Crna Gora i Kosovo trenutno nisu uopće povezani s međunarodnim plinskim mrežama. Nova infrastruktura stvorila bi potpuno novu ovisnost o plinu.
Riječ je o planovima za dodatnih 2.442 megavata (MW) infrastrukture koja bi gotovo trostruko povećavala sadašnji kapacitet od 779 MW. Planiraju se prva dva LNG terminala za uvoz u regiji, u Crnoj Gori i Albaniji te o 715 kilometara novih plinovoda koji doveli plin na zapadni Balkan iz Grčke, Hrvatske i drugih susjednih zemalja.
“Izgradnja plinske infrastrukture postat će teret za zapadni Balkan. Ili će povećati ovisnost o uvozu i fosilnim gorivima ili će završiti kao neiskoristiva imovina. Ako su EU i njezine banke nešto naučile iz nedavnih problema opskrbe, onda moraju prestati gurati fosilni plin u regiji”, rekla je Pippa Gallop, savjetnica za energetiku jugoistočne Europe u Bankwatchu.
Apsurdno je to što je uvjet za pristup ovih zemalja EU upravo usklađivanje energetskih politika s energetskom tranzicijom Unije. Osim u EU, zemlje u cijelom svijetu preispitujuplanove za uvoz ovog fosilnog goriva usred globalne energetske krize.
“Ako se zapadni Balkan odluči na izgradnju nove plinske infrastrukture samo će otežati prijelaz na čistu, domaću i pristupačnu energiju”, zaključio je Robert Rozansky, istraživački analitičar u Global Energy Monitoru.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).