Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja upozorava da se Hrvatska već godinama suočava s negativnim demografskim trendovima, a od ulaska u Europsku uniju naše društvo, kojeg političke elite nisu pripremile za liberalizaciju tržišta rada, pogodio je snažan val iseljavanja.
Reečeno se manifestira i na smanjenom broju upisa na visokoškolske ustanove.
„Zabrinuti smo činjenicom kako ove trendove dio naše akademske zajednice ignorira, baš kao i naznakama kako se naša politika namjerava nositi s istima“, kažu u Sindikatu.
Na pojedinim ustanovama već sada, a na većem broju u skoroj budućnosti, nastavni rad zbog toga neće biti prisutan u tolikoj mjeri kao dosad.
„Nužna promjena uloge koju visokoškolske ustanove i njihovi zaposlenici trebaju ispunjavati u ovom društvu. Navedeno stavlja ogromnu odgovornost pred sve dionike sustava i nameće potrebu za promišljenim, ali i promptnim djelovanjem. Sustav treba početi prilagođavati što prije.“
Krajem listopada održana je sjednica Gospodarsko socijalnog vijeća na kojoj se raspravljalo o navedenim problemima.
„Razina te rasprave i sadržaj predloženih zaključaka sa strane Hrvatske udruge poslodavaca nas nisu iznenadili, ali su jasno pokazali da hrvatski poslodavci ne razumiju adekvatno ulogu visokoobrazovnih ustanova u društvu“, kažu u Sindikatu. „Oni ih svode isključivo na ‘proizvođače’ kvalificirane radne snage, dok ostale uloge, kao što su znanstvena i stručna te uloga na razvoju društva i zajednice, za njih kao da ne postoje.“
To se najbolje vidjelo, nastavlja Sindikat, iz zaključka koji je HUP predložio na sjednici GSV-a.
„Ono što žalosti i zabrinjava jest da se istom površnom načinu razmišljanja o problemima visokog školstva priklonilo i Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja. Tako da su se HUP i MZO složili oko sljedećeg zaključka: ‘Predstavnici poslodavaca i Ministarstva znanosti i obrazovanja usuglasili su se o potrebi veće financijske efikasnosti sustava javno financiranog visokog obrazovanja kroz primjenu programskih ugovora i preispitivanje potreba za javnim financiranjem provedbe studija za studijske grupe koje nisu optimalno popunjene. U tom svjetlu preispitati i potrebu javnog financiranja čitavih ustanova koje nemaju studenata.’“
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u procesu je dogovaranja zaključaka sjednice GSV-a inzistirao na potpuno drugačijem pristupu.
„Smatramo da krizu broja studenata treba shvatiti kao priliku za reorganizaciju rada i promjenu uloge visokih učilišta, tako da se iskoriste njihovi kadrovski potencijali za snažniju suradnju s gospodarstvom, javnom upravom i civilnim društvom kroz koju bi se proveo transfer znanja za potrebe rješavanja različitih društvenih problema i ubrzavanje gospodarskog razvoja. Uz podršku sve tri reprezentativne sindikalne središnjice predložili smo GSV-u bitno drugačiji zaključak, koji je na kraju prihvaćen kao izdvojeno mišljenje sindikata: ‘Sindikalne središnjice smatraju da se uloga javnih visokih učilišta, posebice sveučilišta, ne svodi samo na obrazovanje te da ona imaju jednako važnu ulogu u znanstvenim istraživanjima, tehnološkom i društvenom razvoju te razvoju zajednice. Potrebno je razvijati mjere i politike koje će oslobođeni kadrovski potencijal, uslijed nedovoljnog upisa studenata, adekvatno usmjeriti na još veći doprinos znanstvenom, tehnološkom i društvenom razvoju.’.“
Sindikat se, kažu njegovi čelnici Predrag Marković, Tvrtko Smital i Matija Kroflin, zalaže za društvenu odgovornost i svrsishodno trošenje novca poreznih obveznika, ali upravo zbog toga smatraju da Hrvatska nema luksuz olako odustati od ljudi u koje je ovo društvo uložilo ogromne resurse te ih prepustiti drugim razvijenijim EU zemljama ili dopustiti da njihove specifične vještine i znanja ostanu neiskorištene.
Sindikat posljednjih mjeseci intenzivno radi na rješenjima kojima bi se kroz Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje fleksibiliziralo normu zaposlenika i, tamo gdje je to moguće, omogućilo ustanovama da u većoj mjeri angažiraju svoje nastavnike u znanstvenom i stručnom radu, ako već nemaju dovoljno upisanih studenata.
Sindikat zaključuje da će svoje prijedloge iznijeti Ministarstvu znanosti. K tome, dodaju da će se te se „truditi“ da Kolektivni ugovor što prije stupi na snagu.
„Svim snagama zalagat ćemo se za očuvanje kadrovskih resursa u sustavu sve dok je to produktivno i smisleno za cjelokupno društvo te se nadamo da ćemo u cjelokupnoj akademskoj zajednici u vezi s ovim pitanjem imati potporu“, obećaje Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.
