Upravni odbor Saveza udruga Rojca reagira na, kako tvrde, „konstantno negativno i zlonamjerno prozivanje i etiketiranje rada“ Društvenog centra Rojc.
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća 29. listopada SDP-ova vijećnica Sanja Radolović nazvala je Društveni centar mjestom “lošeg kućnog odgoja” pridavši mu i „druge negativne konotacije“.
Iz njezinih riječi, tvrde u Rojcu, proizlazi da analiza prostora 2019. nije bila javno predstavljena, „iako je analizu široj javnosti 2019. godine predstavila i sama pročelnica UO za kulturu Grada Pule na organiziranoj javnoj tribini“. Vjećnica se, kažu u Rojcu, „koristi neprovjerenim informacijama kako bi nanijela štetu i bacila lošu sliku na sam Društveni centar i svih 110 udruga koje aktivno djeluju u zgradi, a na taj način negativno etiketira i građane Pule koji aktivno sudjeluju u brojnim aktivnostima ovog centra doprinoseći brojnim područjima važnim za ovaj grad“.
„Rojc je jedinstven primjer sudioničkog modela upravljanja javnim dobrom, kao i odličan primjer prenamjene brownfield područja u mjesto koje služi zajednici te koje gradi kulturni i socijalni kapital ovog grada“ ističe Savez udruga. „Zaista je tužno ako naši političari ne mogu shvatiti da i kulturni i socijalni kapital imaju ekonomsku, ali prije svega i veliku društvenu vrijednost.“
U Rojcu navode rezultate IPSOS-ove ankete iz 2019. godine, u kojoj je 90,2 posto građana posjetilo Centar, a 64,5 posto ispitanika odgovara da im je poznato da zgradom društvenog centra upravlja vlasnik Grad Pula u suradnji s udrugama iz Rojca. Pritom dvije trećine ispitanih građana smatra da je Centar izrazito potreban Puli, a dodatnih 19 posto potrebnost Centra ocjenjuje četvorkom na skali od 1 do 5.
„Prosječna ocjena je vrlo visokih 4,5 i nema značajnih razlika u ocjeni među različitim demografskim skupinama građana“, komentiraju u Rojcu rezultate navedene ankete.
Sadržaji po kojima je Rojc, prema istoj anketi, najprepoznatljiviji su sportsko-rekreacijski i kulturno-umjetnički. Tri najpozitivnije osobine Rojca po mišljenju građana Pule su “pozitivan primjer stavljanja u funkciju napuštenih vojnih objekata”, “mjesto gdje sve kategorije građana mogu provoditi slobodno vrijeme” i “primjer suživota različitosti”. Tri najnegativnije osobine su “propadajuća inrastruktura/loše stanje zgrade”, “nepristupačnost za osobe s invaliditetom” i “teško snalaženje u zgradi/nedostatak signalizacije”, navode u Rojcu rezultate IPSOS-ovog istraživanja.
Savez udruga ističe da je Rojc itekako prepoznat kao primjer dobre prakse diljem Evrope, i to kao inkubator brojnih kulturnih događanja, festivala, seminara, konferencija, edukacija. Ima svoj medij zajednice, vrlo slušan Radio Rojc, prvu popravljaonu u Istarskoj županiji, klubove koji promoviraju razne glazbene sadržaje, brojne glazbene i izvedbene studije i prostore za vježbanje, ali je i inkubator inovativnih modela i rješenja koja promoviraju održivost i cirkularnu ekonomiju – što je prepoznato i uvršteno u Plan razvoja Grada Pule. „Redovito nas posjećuju razni akteri iz Hrvatske i Evrope kojima prenosimo znanje i iskustvo i predstavljamo centar – što doprinosi i promociji Pule.“
Savez udruga Rojca zalaže se za poboljšanje infrastrukture i modela upravljanja Društvenim centrom i godinama se zalaže za transparentne kriterije javnih natječaja. I sam je doprinio infrastrukturnom poboljšanju zgrade uspješnim povlačenjem evropskih sredstava kojima se renovirao info punkt, zatim prostor Radione Re-Geppetto, Radio Rojca. Prostor Dnevnog boravka je opremljen i pokrenut upravo od strane Saveza koji brine i za programsku održivost.
„Zlonamjerno je javno etiketirati sve udruge u Rojcu da su zbog korištenja prostora ‘na sisi javnog novca’, kao što tvrdi vijećnica Radolović. Pritom se svjesno ignorira činjenica da su sve udruge u Društvenom centru opremile prostore značajnim vlastitim sredstvima, koja i dalje ulažu u održavanje te pružaju brojne usluge lokalnoj zajednici.“
