• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
What's Hot

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: Kvaternikov trg i njegova zona

25. rujna 2023.
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » SSSH: Smanjivanje mirovinskog doprinosa je neprihvatljivo

SSSH: Smanjivanje mirovinskog doprinosa je neprihvatljivo

0
T G 4. svibnja 2023. Vijesti

Savez samostalnih sindikata Hrvatske usprotivio se modelu smanjivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, uključujući promjene u stopi doprinosa, kao i osnovici na koju se on obračunava. Svaki potez u tom smjeru izuzetno je štetan i opasan za budućnost mirovinskog sustava i razinu mirovinskih prava, ali i za samu politiku plaća.

Promjene u sustavu doprinosa koje najavljuje Vlada, a pozdravljaju poslodavci, vode prihvaćanju “pogrešne teze da plaće mogu rasti samo kroz smanjivanje njihovog poreznog opterećenja”, tvrde u sindikatu. Istina je, kažu, upravo suprotna – da plaće “mogu i moraju” rasti i bez takvih mjera, i to prije svega “kroz pravedniju raspodjelu dobiti i povećanje produktivnosti”.

Sadašnje stanje na tržištu rada, u kojem radnika nema dovoljno, a oni koji su ovdje s pravom traže veće plaće, trebalo bi potaknuti poslodavce na napore u smjeru povećanja produktivnosti, koje se ostvaruje ulaganjima u tehnologiju i boljom organizacijom poslovnih procesa. No mjere kojima im država omogućuje rast plaća bez rasta produktivnosti izravno demotiviraju poslodavce od tog, za Hrvatsku ekonomiju i društvo ionako nužnog smjera, omogućujući im da nastave poslovati „po starom“, ističe SSSH.

Oni smatraju da prostora za rast plaća itekako ima i bez poreznog rasterećenja govore i podaci Registra godišnjih financijskih izvještaja Fine, koji pokazuju da je u 2021. godini ukupna dobit hrvatskih poduzetnika rasla za 109,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su plaće povećane za samo 6,1 posto. Da su plaće svih 964.742 radnika zaposlenih kod poduzetnika u 2021. godini umjesto za 6,1 posto narasle za 15 posto, to bi ukupnu dobit smanjilo s oko 6 milijardi na oko 5 milijardi eura, a poduzetnicima bi i dalje ostalo sasvim dovoljno za ulaganje u razvoj poslovanja i uživanje u ostvarenoj dobiti.

“Glavna razlika između našeg poreznog sustava i onog većine država članica EU je u tome što Hrvatska snažno oporezuje potrošnju, a izuzetno slabo dobit od kapitala i imovinu”

Prihvaćanje teze da rast plaća nije moguć osim kroz porezno rasterećenje vodi nas zakopavanju u poziciju zemlje s niskom cijenom rada, umjesto na put približavanja razini ekonomskog razvoja i životnog standarda starih članica Europske unije , dodaju u svojem današnjem proglasu.

“Troškovi mirovinskih prava stečenih iz rada trenutno nisu u potpunosti pokriveni uplatama doprinosa za mirovinsko osiguranje. Razlozi toga leže u niskoj stopi zaposlenosti, visokom udjelu sive ekonomije, te razini doprinosa za mirovinsko osiguranje koja je s 20 posto među najnižima u Europi. Svako daljnje smanjivanje prihoda od doprinosa, unatoč uvjeravanjima da novca u proračunu trenutno ima i da će ono biti nadoknađeno iz općih poreza, vodi slabljenju veze između mirovinskih prava i rada. U budućnosti, to će visinu mirovina učiniti još više ovisnom o dobroj volji Vlade i nekom budućem stanju državnog proračuna, te otežati borbu protiv sive ekonomije. K tome, pružit će kad-tad poticaj i argumente za ponovni napad na postojeću razinu mirovinskih prava (koja ionako nije zadovoljavajuća), uključujući visinu mirovina i godine starosti potrebne za odlazak u mirovinu.”

Ako novaca u proračunu ima, kažu u SSSH-u, i ako ga Vlada želi iskoristiti za porezno rasterećenje ili preraspodjelu prema radnicima s najnižim plaćama, “za to postoje i drugi načini koji nisu opasni za mirovinski sustav”.

Najavljeni zahvati u sustav poreza i doprinosa k tome ne predstavljaju pravu poreznu reformu, a posebno ne onakvu kakva je Hrvatskoj potrebna, dodaju u sindikatu: “Naš je porezni sustav previše složen, premalo socijalno pravedan, te općenito nepoticajan za razvoj poduzetništva i povećanje produktivnosti ekonomije. Nijedan od tih problema ne bi se bitno riješio najavljenim mjerama.” Po njihovu mišljenju, glavna razlika između našeg poreznog sustava i onog većine država članica EU je u tome što Hrvatska snažno oporezuje potrošnju, a izuzetno slabo dobit od kapitala i imovinu. Porezno opterećenje rada, koje se pokušava prikazati kao glavni problem, pritom je među nižima u Europi. Prema podacima Europske komisije, udio poreza na rad u ukupnim poreznim prihodima u Hrvatskoj je 2021. godine iznosio 37,7 posto i uz Bugarsku bio najniži među državama članicama, dok je prosjek EU iznosio 53,3 posto. Na ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj pritom znatno više utječe jedna od najvećih stopa PDV-a u Europi, te apsolutno najviši udio prihoda od PDV-a ukupnim poreznim prihodima i BDP-u među svim članicama EU – on je 2021. u Hrvatskoj iznosio čak 36,8 posto ukupnih poreznih prihoda (prosjek EU 18,2 posto) i 13,1 posto BDP-a (prosjeka EU 6,9 posto). S druge strane, porezi na kapital činili su nam samo 2,9 posto ukupnih poreznih prihoda, dok je prosjek EU 6,0 posto.

Vlada i poslodavci stoga se, umjesto ovakvog “bacanja mrvica koje će se brzo potrošiti i nanijeti dugoročnu štetu cijelom društvu”, trebaju “napokon primiti svog posla” – Vlada kroz kreiranje ekonomske politike koja će poticati razvoj ekonomije i na njemu temeljen pravi rast plaća, a poslodavci kroz unapređenje poslovnih procesa koje će povećati produktivnost rada, zaključuje SSSH. “Prijedlozi koji su sada na stolu, umjesto toga, vode samo daljnjem zamagljivanju toga tko je za što odgovoran i izbjegavanju suočavanja s ključnim problemima i izazovima za Hrvatsku ekonomiju i društvo.”


Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
T G

Povezani članci

T G25. rujna 2023.

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

T G25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

Saša Šimpraga25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: Kvaternikov trg i njegova zona

Saša Šimpraga25. rujna 2023.

Kad bi drveće hodalo

Rodrigo Menegat Schuinski25. rujna 2023.

Čistog zraka ni na vidiku

Sanja Kovačević25. rujna 2023.

SKC Prosvjeta gradi kulturno-društveni centar u Zagrebu

  • Posljednje
  • Popularno

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Grad u Gradskoj: Kvaternikov trg i njegova zona

25. rujna 2023.

Kad bi drveće hodalo

25. rujna 2023.

Čistog zraka ni na vidiku

25. rujna 2023.

Virtualna obnova spomenika Vojina Bakića

25. rujna 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.

Sjedinjene banana-države

28. listopada 2020.
Posljednje vijesti

Participacija građana u lokalnom (samo)upravljanju: Rijeka dobiva vijeće građana

25. rujna 2023.

Prijatelji životinja pitaju studente o uvođenju veganskih opcija u studentske menze

24. rujna 2023.

XR Zagreb: “Suprostavimo se klimatskom kriminalu!”

23. rujna 2023.

Zelena akcija: Želimo gradove za ljude, a ne ispušne plinove automobila!

22. rujna 2023.

B.a.b.e: Javna percepcija nasilja nad ženama ipak se mijenja

22. rujna 2023.

Zdravstveni opservatorij: Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?

21. rujna 2023.

Prijatelji životinja: I Sinjska alka je nasilje nad konjima

21. rujna 2023.

Greenpeace: Po ulaganjima u željeznicu u odnosu na ceste Hrvatska među najgorima u Europi

19. rujna 2023.

EU je proizvela 14,7 milijuna bicikala u 2022. godini

19. rujna 2023.

Prijatelji životinja: Za napuštanje životinje napokon zatvorska kazna

18. rujna 2023.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.