Sunce, splitska udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj, pokrenula je kampanju popularizacije održivih praksi na moru fokusiravši se pritom na otok Šćedro koji se nalazi s južne strane otoka Hvara, petnaestak milja istočno od Paklenih otoka.
Šćedro je dugačko šest i pol kilometara i široko kilometar i pol, površine 8,4 km. „Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja“, kaže Sunce.
Udruga u svojem obraćanju javnosti ističe važnost da nautičari prakticiraju održive prakse na moru, što uključuje, između ostaloga, izbjegavanje sidrenja u posidoniju. Načine sidrenja uz obalu Šćedra udruga je istražila u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije More i krš.
„Nastojali smo otkriti koji su najčešći pritisci na ta područja te smo, osim otpada, kao najveće pritiske identificirali sidrenje, ispuštanje otpadnih voda i ribarstvo“ rekla je Vida Zrnčić, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštite prirode u Suncu.
Ona je istaknula važnost izbjegavanja sidrenja u livade posidonije. Sidro treba izvlačiti tako da se smanji negativni utjecaj na morska staništa i vrste, te da se ne ruje po dnu jer se time uništava posidonija. Upozorila je i na zakonom zaštićenu morsku cvjetnicu, koja je prisutna samo u Sredozemnom moru i raste tek jedan centimetar godišnje, što je čini izuzetno osjetljivom i ugroženom.
„Uloga livada posidonije u održavanju ravnoteže morskog okoliša je nemjerljiva te je zbog toga posidonija uvrštena u prioritetna staništa u okviru europske ekološke mreže Natura 2000“, rekla je Zrnčić.
„Nautičari na koje smo naišli unutar nautičkog sidrišta otoka Šćedra uglavnom su bili privezani na uređeni sustav plutača. Pojasnili smo im da ekološki trajni sustavi sidrenja štite posidoniju od brodskog sidra koje ju devastira. Također, pojasnili smo im važnu ulogu tog staništa za druge biljne i životinjske vrste. Gosti iz Italije i Španjolske poznaju posidoniju jer u njihovim država postoje jake kampanje o njezinom očuvanju. Nažalost, na nautičkom sidrištu smo naišli i na one koji sidre brodskim sidrom. Tu je intervenirala kapetanija koja je upozorila nautičare da je zabranjeno sidriti na 150 metara udaljenosti od sidrišta prema pučini, unutar njega te prema obali. Svi su pozitivno reagirali i pomaknuli se“, izjavila je Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš.
Da je sve navedeno itekako potrebno ovom području, svjesna je i Ana Marija Jakas, predstavnica tvrtke koncesionara (sidrište) na otoku.
„Svaki koncesionar ima pravilnik o redu i radu na sidrištu, kojeg ovjerava Lučka kapetanija te može na temelju njega nautičare udaljiti ako zamijeti njegovo kršenje. Problem je što mi jedino možemo upozoriti, razgovarati i razglabati s nautičarem, nemamo ovlasti prisiliti ga da se udalji ako on to ne želi. Nalazimo se pod jurisdikcijom Lučke kapetanije Split – Lučka ispostava Jelsa, koja ima ovlasti sankcionirati prekršitelje ako se dogodi neki od prekršaja kojima svakodnevno svjedočimo. Nažalost, oni nemaju brod pa ne mogu izaći na teren, što bi značilo da smo prepušteni sami sebi. Smatram da bi se situacija znatno poboljšala kad bi kapetanija dolazila češće, u nenajavljene provjere. Brzo bi se pročulo za to, nautičari bi sigurno postali oprezniji i više bi se držali propisa. I nama kao koncesionarima pomogli bi da očuvamo red i sigurnost u uvali gdje su naša koncesijska polja. Kad bi sve to savršeno funkcioniralo, vjerujem da bismo mogli više energije i vremena uložiti u organizaciju aktivnosti za očuvanje prirode. Pritom bismo posebno voljeli napraviti nešto po pitanju zaštite podmorja oko otoka jer status Šćedra kao zaštićenog krajobraza obuhvaća samo kopno“, kaže Jakas.
S obzirom na to da je jedna od zakonskih obaveza koncesionara prikupljati otpad s plovila koja su privezana na njihov sidreni sustav, na Šćedru postoji Nautical box – promotivna kutija s vrećama za odvajanje otpada koja se dijeli od 2020. godine. Nautical box ima na sebi i QR kod koji sadrži potrebne informacije za nautičare.
Sunce uočava da je svijest nautičara je još uvijek niska – u suprotnome ne bi se sidrili u posidoniju, vezali za borove na obali i ispražnjavali tankove na neprihvatljiv način.
„Dok smo se vozili oko Šćedra, na dva smo mjesta primijetili tragove otpadnih voda. One su vrlo problematične jer onečišćenje morske vode može dovesti do promjena u razinama hranjivih tvari, broju i raznovrsnosti organizama, nakupljanju organskih i anorganskih spojeva kao i promjene u hranidbenom lancu. Dapače, njihovo je ispuštanje u more zakonom kažnjivo. Ovo samo pokazuje da je još mnogo posla pred nama kako bismo osvijestili nautičare na Jadranu“, kaže Zrnčić.
„Potrebno je raditi na više strana: na informiranju nautičara, na jačanju nadzora, naročito od strane kapetanije, na uređenju ekoloških nautičkih sidrišta i sličnih prihvatnih luka te postupno uvoditi potpunu zabranu sidrenja u posidoniji“, ističe Kurtović Mrčelić važnost suradnje sviju strana .
Sunce poziva sve nautičare da odgovorno plove Jadranom i čuvaju morske ekosustave.
