Ukrajinci koji su napustili svoje domove kako bi pobjegli od ruske invazije imaju bolji tretman od ljudi iz drugih zemalja raseljenih zbog drugih ratova i izvanrednih situacija
To je osnovna poruka iz izjave Vijeće Europe, uz poziv te institucije državama članicama da na sve izbjeglice primjenjuju jednaka pravila.
U svom godišnjem izvješću Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI), koju je osnovalo Vijeće Europe, piše da su u pogledu pomoći izbjeglim Ukrajincima od početka rata u veljači 2022.uloženi “napori vrijedni divljenja”. Međutim ECRI dodaje i da se tretman ljudi iz Ukrajine razlikuje ovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti. Primjerice, uvjeti smještaja ponuđeni Romima s ukrajinskim državljanstvom bili su niže kvalitete od onih ponuđenih drugim Ukrajincima u istoj situaciji.
U istom razdoblju, tj. nakon početka rata, Afrička unija javila je o svojoj uznemirenosti izvještajima da je afričkim državljanima u Ukrajini uskraćeno pravo na siguran prelazak granice.
Postoje značajne razlike između kvalitete prihvatnih centara i usluga koje se pružaju Ukrajincima u usporedbi s izbjeglicama i tražiteljima azila iz drugih zemalja.
“Standard treba biti dobrodošlica svim ljudima odasvud, kakvu uživaju Ukrajinci”, rekao je izvršni tajnik ECRI-ja Johan Friestedt na konferenciji za novinare.
Na pitanje jesu li se Ukrajinci susreli s više solidarnosti jer su velikom većinom bijelci, predsjednik ovog tijela Bertil Cottier odgovorio je, s dozom ironije, da je „uvijek lakše kad su ljudi više-manje poput vas.”
ECRI i u ovom izvještaju ponavlja da svim raseljenim osobama, bez obzira na nacionalnost, boju kože ili vjeru, treba ponuditi odgovarajuću zaštitu i potporu.
Prijavljeni su incidenti mržnje protiv Ukrajine, ali sveukupno je javni diskurs i dalje solidarnost i potpora, a neprijateljski narativi, uključujući političare, bili su prisutniji protiv ljudi iz drugih dijelova svijeta.
Diljem Evrope raseljeno je oko 6 milijuna Ukrajinaca
U izvještaju se također kaže da je broj incidenata iz mržnje protiv muslimana porastao nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada.
“Muslimani su okrivljeni za napad na temelju stereotipa o cijelim zajednicama i njihovoj percipiranoj povezanosti s upotrebom nasilja”, komentira ECRI.
U nekoliko evropskih zemalja također je došlo i do porasta antisemitizma, od govora mržnje do fizičkih napada na Židove. ECRI se u svojem izvještaju upušta i u interpretaciju ovih pojava, kao i u tumačenja prema kojima je svaka manifestacija neslaganja s izraelskim genocidom Palestinaca u Gazi izraz antisemitizma.
“Dok se kritika Izraela ne može sama po sebi smatrati antisemitskom, pozivanje na ubojstvo Židova može”, stoji u izvješću ECRI-ja.
