Na Korani zabilježene 74 umjetne barijere, što je približno jedna barijera na svaka dva kilometra riječnog toka, javlja Zelena akcija.
Zelena akcija, udruga Eko Pan iz Karlovca i tvrtka BIOTA d.o.o. kartirale su umjetne barijere na rijeci Korani i identificirale one koje predstavljaju prioritet za uklanjanje s obzirom na utjecaj na bioraznolikost.
“Slatkovodni ekosustavi, poput rijeka i potoka i organizmi koji u njima obitavaju, spadaju među najugroženije na planetu, a jedan od glavnih razloga takvog stanja su brojne brane i drugi tipovi barijera koje je izgradio čovjek. Riječne barijere, naime, fragmentiraju stanište, što posebno negativno utječe na migratorne organizme poput mnogih vrsta riba”, ističu ove tri organizacije.
U sklopu terenskih istraživanja posjetili su stotinjak lokacija te su na Korani i zabilježili 74 umjetne barijere, što predstavlja približno jednu barijeru na svakih dva kilometra riječnog toka. S obzirom na to da dijelovima toka nije bilo moguće prići zbog ograđivanja privatnih posjeda ili minski sumnjivih područja, moguće je da je ukupan broj barijera još i veći.
“Većinu barijera čine danas neodržavane brane starih mlinica/vodenica, no prisutni su i drugi tipovi hidrotehničkih objekata, kao i brane novijeg datuma izgrađene u čisto rekreativne svrhe i često upitne legalnosti. Premda u prosjeku nisu pretjerano visoke, procijenjeno je da većina tih barijera predstavlja značajnu prepreku uzvodnoj migraciji riba i drugih organizama, s obzirom na to da većina ribljih vrsta u Korani nisu brzi plivači i/ili skakači”, kažu Zelena akcija, Eko Pan i BIOTA.
Organizacije su se pozabavile i pravnim aspektom uklanjanja barijera.
Uzimajući u obzir desetak parametara mjerenih za svaku barijeru, procjenu utjecaja na migracije riba, kao i stavove lokalne zajednice i ostalih dionika s kojima je tijekom projekta održano više sastanaka, identificirane su barijere koje bi trebale biti prioritet za eventualna buduća uklanjanja ili adaptaciju, tamo gdje potpuno uklanjanje nije opcija zbog novih funkcija koje su barijere s vremenom poprimile te njihovog značaja za lokalnu zajednicu, dodaju organizacije.
Organizacije ističu da je Evropska unija prepoznala uklanjanje barijera kao važnu mjeru u obnovi riječnih ekosustava, te je i u svoje strateške i operativne dokumente uvrstila cilj o pretvaranju najmanje 25 tisuća kilometara rijeka u rijeke slobodnog toka. “Budući da je i Hrvatska, kao država članica, dužna dati svoj doprinos na tom području popisivanjem barijera na svim svojim rijekama i određivanjem prioriteta za buduće uklanjanje, rezultati projekta izravno doprinose ostvarivanju tog cilja”, zaključuju ove tri organizacije.
