Inicijativa Za Hrvatsku slobode izrazila je duboku zabrinutost zbog odluke Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, koji je miran i simbolički politički prosvjed, održan na vojnom mimohodu održanom u Zagrebu povodom obilježavanja vojne akcije Oluja, proglasio prekršajem protiv javnog reda i mira te izrekao visoke novčane kazne aktivistkinjama.
Općinski prekršajni sud u Zagrebu u petak je kaznio četvero aktivista s više od 12.000 eura jer su tijekom vojne parade 27. svibnja prosvjedovali protiv militarizacije društva. Sud je obrazložio kako su aktivisti preskočili ogradu i legli na trasu vojnog mimohoda, čime su “remetili red i uznemirili publiku”.
“Nije bilo nasilja, prijetnje niti uništavanja. Radilo se o političkom činu i kritici militarizacije javnog prostora, državne ceremonijalne upotrebe vojske i službenog narativa o ratu. Upravo takav govor, koji propituje državu, vojsku i odnos prema ratu, uživa najviši stupanj zaštite u demokratskom poretku. Država smije ograničiti ta prava samo ako postoji stvarna prijetnja javnoj sigurnosti ili ozbiljan poremećaj reda i to mjerom koja je razmjerna cilju a ne politički odgojna. U ovom slučaju nije bilo nikakve prijetnje javnom redu”, ističu iz inicijative Za Hrvatsku slobode koja okuplja više od 150 organizacija, udruga, ustanova, sindikata, pojedinki i pojedinaca koja želi zaustaviti urušavanje vrijednosti liberalne demokracije, ograničavanje ljudskih prava i slobode, brisanje povijesti i širenje mržnje.
Aktivisti su kažnjeni iako postoje javno dostupne snimke na kojima se vidi najgrublje verbalno nasilje, prijetnje smrću i silovanjem, pa čak i udaranje nenasilnih i u tom času bespomoćnih prosvjednica. Na to institucije nisu reagirale i nitko od tih nasilnika nije priveden.
“Sustav nam time poručuje kako će nenasilna prosvjedna akcija biti tumačena kao narušavanje javnog reda i mira, isto tretirano kao znatno teži oblik kršenja zakona nego kazneno djelo prijetnje nasiljem i nasilje”, navode iz inicijative te podsjećaju kako je sloboda izražavanja u Hrvatskoj zaštićena člankom 38. Ustava Republike Hrvatske, koji jamči slobodu javnog nastupa i zabranjuje cenzuru, te člankom 42. Ustava, koji jamči pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed. Ta ista prava potvrđuju i članak 10. i 11. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava te Povelja Europske unije o temeljnim pravima.
“Država smije ograničiti ta prava samo ako postoji stvarna i ozbiljna prijetnja javnoj sigurnosti – i to mjerom koja je nužna i razmjerna a ne politički odgojna. Visoke novčane kazne za nenasilan, kratkotrajan i simbolički politički protest i ovakva presuda imaju dalekosežne posljedice zastrašivanja. To nije zaštita reda, to je gušenje neslaganja. Ovakva praksa sužava građanski prostor djelovanja. Ulazimo u zonu u kojoj se vojni protokol tretira kao viša vrijednost od ustavnih sloboda građana. Time se ograničava civilni prostor, a militarizacija postaje, ne samo estetika parade, nego i pravni okvir u kojem se svaka kritika označava kao prijetnja. Naša je dužnost jasno reći da nenasilno političko neslaganje nije prijetnja državi. Ono je temelj demokratske kontrole države. Osporavati način na koji se slavi rat, osporavati ulogu vojske u javnom prostoru i osporavati monopol jedne službene istine o prošlosti nije incident, nego pravo”, ocjenjuju iz inicijative te traže da se javno potvrdi da se sloboda izražavanja i sloboda mirnog okupljanja ne suspendiraju na dan vojnog mimohoda ili bilo kojeg sličnog događaja. Traže i da se prekršajno sankcioniranje nenasilnog političkog performansa preispita u žalbenom postupku i pred Ustavnim sudom, te da se prestane koristiti retorika javnog reda i dostojanstva države kao pretekst za discipliniranje političkog neslaganja.
Inicijativa Za Hrvatsku slobode već je ranije uputila Vladi apel da zaštiti slobodu izražavanja i novinarske slobode, a taj zahtjev potpisalo je više od 250 organizacija i ustanova, te gotovo 3.500 pojedinaca i pojedinki, mahom iz svijeta umjetnosti, novinarstva, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).