Zelena akcija i građanska inicijativa Siščani ne žele biti Smetlišćani zahtijevaju od Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da zaustavi dovoz otpadne troske sa Crnog brda u Sisak i da osigura njegovo adekvatno zbrinjavanje.
Zelena akcija i građanska inicijativa Siščani ne žele biti Smetlišćani prosvjedovali su jutros ispred Ministarstva zaštite okoliša. Upozorili su da niz prethodnih analiza jasno potvrđuje kako je u slučaju Crnog brda u Biljanima Donjim i Sisku riječ o opasnom otpadu, što činjenicu da se sada taj otpad tretitra kao neopasni čini u najmanju ruku sumnjivom. Zatražili su od Ministarstva da organizira raspravu i ako se ukaže potreba, da preispita način rješavanja tog okolišnog problema.
Organizacije upozoravaju da je zbog 150 tisuća tona troske koja se više od petnaest godina nepropisno odlaže u mjestu Biljane Donje, Sud Europske Unije donio je presudu da Hrvatska mora platiti kaznu u iznosu od milijun eura paušalno plus 6500 eura po danu dok se ne obavi sanacija. Kao rješenje za saniranje problema država je odlučila ovaj opasni otpad proglasiti neopasnim i posao zbrinjavanja dodijeliti tvrtki koja u Sisku posjeduje dozvolu za skladištenje i oporabu isključivo neopasnog otpada. Zelena akcija i inicijative iz Siska zahtijevaju da se ukine rješenje Ministarstva i da se izradi studija utjecaja na okoliš s posebnim mjerama kako bi se taj otpad zbrinuo na primjeren način.
“Država godinama nije činila ništa da riješi očiti problem. Kada su se građani, suočeni s nebrigom vlastite države, obratili Europskoj komisiji, ta ista država se godinama izmotavala i pronalazila sve moguće načine da ne učini ništa. Prvo se tvrdilo da Crno brdo nije otpad već nusprodukt, potom da je to mineralna sirovina i da imaju dogovoreno mjesto njene ugradnje, da bi na kraju morali priznati da se ipak radi o otpadu. Nakon toga je krenulo izmotavanje da će se problem otpada riješiti za godinu dana, pa devedeset dana, pa je prošlo petnaest godina, bez da su učinili išta”, rekao je Enes Čerimagić iz Zelene akcije.
Prema njegovim riječima, stanovnici Siska su s pravom nepovjerljivi oko načina obrade ovog otpada i oko načina na koji mu je ukinut status opasnog otpada. “Sve studije su pokazale povišenu koncentraciju ukupnih policikličkih aromatskih ugljikovodika, što je osnova da se otpad tretira kao opasni. Ako on jest uistinu opasan, onda trenutni način njegove manipulacije, niti u Biljanima Donjim niti u Sisku, nije prihvatljiv. Država je dužna okupiti zabrinute iz obje zajednice i detaljno, strpljivo i pristupačno rasvijetliti sve okolnosti ovog slučaja, saslušati ih, adresirati njihove zabrinutosti te ovisno o tome odlučiti o daljnjim koracima. Sve manje od toga je nastavak kronologije katastrofe oko Crnog brda.”
Snježana Sužnjević Vago iz inicijative Siščani ne žele biti Smetlišćani dodala je da je u Sisak već dovezeno preko 20 000 tona troske koja je obrađena postupkom prosijavanja, bez kemijskih ekstrakcija ili neutralizacija tvari iz troske. “Sva mehanička obrada se izvodi na otvorenom pa je okoliš ugrožen prašinom prilikom utovara, istovara i samog prosijavanja, i padalinama koje ispiru trosku i otapaju policikličke aromatske ugljikovodike s njezine površine pri čemu oni putem sustava javne odvodnje dospijevaju u rKupu i Savu.”
Organizacije zahtijevaju od ministarstva da se hitno obustavi dovoz troske u Sisak dok se ne napravi sveobuhvatna studija utjecaja na okoliš koja bi rezultirala preporukama o načinu zbrinjavanja takve vrste otpada.
