Kombinacija nepovoljnih klimatskih uvjeta, smanjenja međunarodne humanitarne pomoći i posljedica rata na Bliskom istoku nakon američko-izraelskog napada na Iran, dovela je milijune ljudi u najranjivijim područjima na sam rub gladi, upozoravaju humanitarne organizacije.
Somalija se suočava s jednom od najtežih humanitarnih kriza posljednjih godina, upozorava The New York Times.
Kombinacija nepovoljnih klimatskih uvjeta, smanjenja međunarodne humanitarne pomoći i posljedica rata na Bliskom istoku nakon američko-izraelskog napada na Iran, dovela je milijune ljudi u najranjivijim područjima na sam rub gladi.
Novinar Peter Goodman u reportaži za The New York Times opisuje posebno potresan slučaj roditelja iz Somalije koji su s djetetom pobjegli iz rodnog kraja nakon što im je dom uništen u poplavama. Nakon devet dana pješačenja prema centru međunarodnih humanitarnih organizacija u blizini etiopske granice, doznali su da su humanitarne organizacije napustile to područje.
U drugom slučaju, novinar opisuje sudbinu majke novorođenčeta koja je samo dva dana nakon porođaja stigla pred zatvorena vrata lokalne klinike financirane sredstvima UNICEF-a.
“UNICEF je zatvorio 205 od svojih 800 klinika u Somaliji zbog gubitka financiranja”, piše The New York Times.
Dalje navode da je urušavanje međunarodnog humanitarnog sustava počelo nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa smanjila sredstva za USAID. Pomoć su potom smanjile i europske zemlje poput Njemačke i Velike Britanije.
Prije četiri godine, podsjeća NYT, ruska invazija na Ukrajinu također je izazvala poremećaje u globalnoj opskrbi gnojivima i žitaricama te potaknula strah od gladi od subsaharske Afrike do južne Azije. Tada je katastrofa ublažena humanitarnom pomoći vrijednom 43 milijarde dolara, koju su organizirale vlade i međunarodne institucije. Kampanju, koja je uključivala hitnu pomoć u hrani, vodi i medicinskoj skrbi, predvodile su Sjedinjene Države s doprinosom od 17 milijardi dolara.
Prošle godine ukupno humanitarno financiranje palo je na 28 milijardi dolara, dok je američki doprinos iznosio četiri milijarde dolara, ističu.
“Humanitarni sustav je devastiran. Ovo je doba ravnodušnosti”, izjavila je za američki list Kate Phillips-Barrasso iz humanitarne organizacije Mercy Corps.
