U Hrvatskoj je depresivno više od pet posto 16-godišnjaka, svaki četvrti razmišlja o samoozljeđivanju, svaki deseti je pokušao samoubojstvo, a tijekom posljednja dva desetljeća došlo je do značajnog porasta depresivnih tegoba kod mladih u dobi od 16 godina – alarmantni su to podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji jasno pokazuju da je potrebno više i jače djelovanje na području mentalnog zdravlja djece i mladih. Odgovornost leži u ponašanju odraslih, podsjećaju iz HZJZ-a ističući da je “važno kako se ponašaju i što čine odrasli u bliskom okruženju djeteta, u školama i drugim obrazovnim institucijama, zdravstvenim institucijama, susjedstvu i široj…
Autor: Andreja Žapčić
Stopa rizika od siromaštva za starije kontinuirano raste, najteže je onima koji žive sami, a najčešće su to obiteljske umirovljenice čije su mirovine ispod hrvatske linije siromaštva. Skupljanje ostataka hrane iz kanti za smeće ili povratnih boca iz kontejnera pokušaj je krpanja kraja s krajem, često praćen osamljenošću i otuđenjem, sramom i očajem, naposljetku smrt se doista čini jedinim olakšanjem koje nemaju vremena, ni sredstava čekati. Hrvatska bilježi višu stopu samoubojstava osoba starijih od 65 godina nego što je to u Europskoj uniji. Koronakriza je sve još dodatno otežala, a Vlada je posegnula za COVID dodatkom, slučajno ili ne taman…
Možete li zamisliti da nemate pravo odlučiti, primjerice, kada ćete ići spavati i kada se probuditi, što i kada ćete jesti ili odjenuti i obući, kojim ćete putem u šetnju, gdje ćete i s kime živjeti … da ne smijete raditi, zarađivati, raspolagati svojom imovinom, stupiti u brak … Možete li zamisliti da nemate pravo donositi bilo kakve odluke koje se tiču vašega života ili barem sudjelovati u odlučivanju kada ih ne možete sami donijeti? U Hrvatskoj je to stvarnost za 18.500 osoba lišenih poslovne sposobnosti – od kojih čak 11.211 u potpunosti, a ostali djelomično. Među njima je 8.630…
Susret u sudskom hodniku, svjedočenje tek koji metar od optuženoga … kao da već i pored toga ne postoji strah, nelagoda, izgubljenost u pravnim procedurama… a sve to su samo neki od problema s kojima se susreću žrtve i svjedoci kaznenih djela – i to oni koji doguraju do suda. Mnoga kaznena djela još uvijek ostanu neprijavljena zbog nedostatka povjerenja u institucije te propitivanja kredibiliteta žrtve i mučnosti postupka koji kao da nema kraja. Dobra informiranost i emotivna podrška te imanje osobe od povjerenja stoga su od presudne važnosti. No, takvu pomoć u Hrvatskoj nije moguće uvijek i svugdje dobiti…
Bez mentalnog zdravlja nema zdravlja i važnost države u razvoju i koordinaciji brige za njega je velika. Hrvatska ni taj zadatak ne shvaća dovoljno ozbiljno, čak niti nakon epidemije i potresa. Posljedice bi mogle biti dalekosežne i bez ikakva pretjerivanja zastrašujuće. Ipak, za mjesec-dva u javno savjetovanje napokon bi trebala nova Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja koju Hrvatska čeka već pet godina. Samo još jedan papir ili prvi korak u dobrom smjeru? “Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti”, jasna je definicija zdravlja koju je 1926. godine dao Andrija Štampar te je govoreći na zasjedanju…