Dok se u Nizozemskoj i do trećine poroda odvija kod kuće, u Hrvatskoj je to pitanje i dalje neregulirano, unatoč tome što su još 2015. UN-ov Odbor za ukidanje svih oblika diskriminacije žena, kao i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, preporučili institucijama da to učine. “Porodi će se uvijek događati i kod kuće, ali država podržava da se oni odvijaju u sivoj zoni, kao i pobačaji, to su dvije strane iste medalje“, kaže Daniela Drandić iz međunarodne organizacije Human Rights in Childbirth (HRIC).
Tragični slučaj prošloga tjedna kada je dijete preminulo pri kućnom porodu u medijima je predstavljeno senzacionalistički bez dodiranja pravog problema koji se nalazi u pozadini. Hrvatska izbjegava regulirati pitanje poroda kod kuće pa ne postoje procedure, a hrvatskim primaljama nije dopušteno da rade izvan bolnica. No, u Hrvatskoj je prošle godine 47 žena rodilo izvan zdravstvenih ustanova, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Podaci su slični i za 2023. – 51 porod te 2022. – 48 poroda. Porodi kod kuće uvijek su se događali i događaju se i danas u Hrvatskoj, ali gotovo nitko o tome ne želi ili se ne usuđuje javno govoriti. Javna je tajna da ženama pri porodu dolaze pomagati primalje iz drugih europskih zemalja, Slovenije, Srbije, što se pokazalo i u ovom slučaju u Zagrebu prošloga tjedna gdje je bila riječ o primalji iz Austrije.
Hrvatska komora primalja i udruga Roda još su 2021. pokrenuli inicijativu kojom su od Ministarstva zdravstva tražili da se ovo pitanje regulira no od toga nije bilo ništa.
„Porod kod kuće nije i neće biti opcija za svaku ženu, ali svakako treba biti dostupan i siguran izbor za žene i djecu u Hrvatskoj, što znači da primalje treba educirati i dati im mogućnost pružanja skrbi izvan rodilišta“, naglašavala tada udruga Roda.
Iz Ministarstva zdravstva odgovaraju slično kao i na upite o zabrani energetskih pića za djecu ili elektroničkih cigareta – pitanje je složeno, ne bismo se žurili.
„Tema kućnih poroda, sa stručnog stajališta, prepoznata je kao složena te zahtijeva temeljit međuresorni dijalog i pažljivu procjenu u kontekstu sigurnosti rodilja i novorođenčadi, standarda zdravstvene skrbi i profesionalne odgovornosti svih uključenih dionika“, odgovaraju iz Ministarstva bez ikakve informacije misle li pokrenuti taj složeni dijalog, doduše odgovor je stigao prije tragičnog događaja u Zagrebu.
Isto Ministarstvo je još u Nacionalnoj strategiji za razvoj zdravstva 2012.-2020. predvidjelo prenošenje dijela zadataka i ovlasti s liječnika na druge visokoobrazovane zdravstvene djelatnike, uključujući i prvostupnice primaljstva. Međutim, taj prijenos zadataka još uvijek nije zaživio, podsjetili su u priopćenju nakon tragičnog događaja u Zagrebu iz Hrvatske komore primalja kojim su također zatražili da se ovo pitanje hitno regulira.
„Gotovo sve zemlje EU-a, uključujući nama susjednu Sloveniju, imaju stručnim smjernicama reguliran kućni porođaj. Takvim dokumentom se propisuju svi uvjeti i preporuke kako bi kućni porođaj bio siguran za majku i novorođenče, a definiraju se jasno i rizične trudnoće koje se usmjeravaju u bolnice. Žene imaju pravo birati gdje i uz koga će rađati te im je tako u Sloveniji npr. to pravo izbora i omogućeno. Premda i u Hrvatskoj svaka žena sukladno Ustavu i zakonima ima pravo odabrati roditi kod kuće, licencirane primalje ne smiju voditi porode kod kuće, već smiju sudjelovati u porodima isključivo u bolnicama“, ističu u Komori.
I pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže da je još u svom Izvješću o radu za 2015. preporučila nadležnim tijelima sveobuhvatnu implementaciju preporuka UN-ovog Odbora za ukidanje o diskriminaciji žena vezano uz provedbu Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, što uključuje i preporuku da Hrvatska „uvede mogućnost poroda kod kuće za žene koje žele odabrati takvo iskustvo rađanja“.
„Treba podržati svako rješenje kojim se pridonosi unaprjeđenju dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi u području reproduktvnog zdravlja, a koje uključuje poštivanje slobodnog izbora žena i osiguravanje okruženja u kojime će biti poštovano pravo na privatnost, u kojem će im biti pružena sva potrebna zdravstvema skrb i u kojem će se osjećati ugodno i poštivano. To je pogotovo važno sagledati u okolnostima u kojima su uvjeti u rodilištima u Hrvatskoj često daleko od idealnih“, kaže pravobraniteljica.
Udruga Roda također je skrenula pozornost da su traumatični porodi u zdravstvenim ustanovama, rigidni pristupi zdravstvenog osoblja, institucionalno nasilje i nedostatak empatije u sustavu “često i razlozi zbog kojih žene biraju porod kod kuće”. Prema istraživanju ImagineEURO, Hrvatska je vrlo visoko na listi zemalja u kojoj žene doživljavaju neku vrstu nasilja na porodu.
Daniela Drandić iz Human Rights in Childbirth (HRIC), međunarodne organizacije sa sjedištem u Haagu, smatra da je riječ o širem pitanju ženskih prava.
“Događa se da dolaze primalje iz drugih zemalja nad kojima ne postoji nadzor te nema praćenja ishoda poroda. Porodi kod kuće će se uvijek događati, ali država podržava da se oni odvijaju u sivoj zoni, isto kao i pobačaji. To su dvije strane iste medalje“, kaže Drandić koja smatra „suludim“ da se u državi koja ima toliko ruralnih područja i otoka ignorira činjenica da postoje trudnice i u tim mjestima koje su bez ikakve lako dostupne skrbi.
„Institucije svjesno zatvaraju oči. Svako malo se teatralno digne helikopter, a osnovno nisu napravili. Nisu omogućili da trudnica ima primalju na otoku koja bi eventualno išla s njom do rodilišta, umjesto ekipe medicinske pomoći koja za to nije obučena”, kaže Drandić.
Iako se ovo pitanje ako se pojavi u medijima ili nažalost crnoj kronici, predstavlja senzacionalistički nitko od ljudi s kojima smo razgovarali ne zagovara da svaka žena rađa kod kuće već da to bude dostupno za one koje žene koje to žele i za koje se stručno procijeni da su rizici minimalni, a ne da žene rađaju u ilegali.
Najviše žena rađa kod kuće u Nizozemskoj gdje se u nekim godinama taj postotak kreće i do 30% no u broju smrti pri porodu stoji daleko bolje nego Rumunjska ili Malta. Susjedna Slovenija koja također ima regulirano pitanje poroda kod kuće, ima najnižu stopu smrti pri porodu u EU-u.
Kako je opisano u znanstvenom radu „Usporedba učestalosti poroda kod kuće u članicama EU-a između 2015. i 2019.“ u Nizozemskoj i Danskoj sustav je organiziran tako da se primarna skupina sastoji se od porođaja s malom vjerojatnošću bilo kakvih komplikacija. Porođaj vodi samo primalja bez prisutnosti liječnika koji se poziva samo u slučaju da postoji bilo kakav problem koji primalja sama ne može riješiti. Žene u drugoj skupini imaju veći rizik od potencijalnih komplikacija. U tim slučajevima liječnik mora biti prisutan.
U Austriji je također omogućen kućni porod u slučajevima kada je trudnoća prošla bez komplikacija, a posljednjih godina oko 1,5 posto poroda u Austriji bili su kućni porodi. Liječnik i primalja odlučuju može li se porod obaviti kod kuće. Primjerice, postoje medicinski razlozi koji isključuju kućni porod, a to su kronične bolesti majke, npr. dijabetes, kardiovaskularne bolesti, ali i bolesti nerođenog djeteta, prijevremeni porod i višestruke trudnoće. Kako prenose kolege iz Der standarda, i u zemljama koje jesu regulirale kućne porode dolazi do tragičnih slučajeva pa je tako u Austriji u veljači ove godine 42-godišnja primalja proglašena je krivom za ubojstvo iz nehaja jer je sud odlučio kako je počinila ozbiljne pogreške tijekom kućnog poroda.
Litva je 2019. regulirala kućne porode na nešto drugačiji način. Kućni porod se može zatražiti, ali samo tako da se sklopi ugovor s licenciranom medicinskom ustanovom, jednom od samo dvije u Litvi. Na porodu kod kuće i uz takakv ugovor sudjeluje liječnik opstetičar. No, iako je od 2019. u Litvi zabilježeno 200-tinjak poroda kod kuće, nijedna žena nije sklopila navedeni ugovor niti zatražila takvu uslugu, što govori da njihov sustav ženama nije odgovarajući.
“Hrvatska komora primalja ima 417 prvostupnica primaljstva koje imaju kompetencije za pružanje samostalne primaljske skrbi trudnicama, rodiljama i babinjačama, sukladno Zakonu o primaljstvu. Na Ministarstvu zdravstva je zadatak da zakon provede u djelo i omogući ženama porođaj izvan bolnice uz stručnu podršku prvostupnica primaljstva. Uz kvalitetne stručne smjernice i reguliranje ovog područja, rizik od tragedija poput ove prošloga tjedna bio bi sveden na minimum”, zaključuju iz Hrvatske komore primalja.
Hrvatska udruga za promicanje primaljstva o kućnom porodu: Neregulacija povećava rizik
Hrvatska udruga za promicanje primaljstva tražila je da njezin stav objavimo u cijelosti:
Hrvatska udruga za promicanje primaljstva (HUPP) smatra da je ženama u Hrvatskoj tijekom posljednjih 70 godina praktički uskraćeno pravo izbora mjesta poroda, budući da su porodi gotovo u potpunosti institucionalizirani, a planirani kućni porodi nisu zakonski ni profesionalno regulirani. Iako zakoni formalno ne zabranjuju ženama izbor mjesta poroda, u hrvatskom sustavu jasno je zakonski onemogućeno primaljama da budu prisutne i pruže stručnu asistenciju kod kućnih poroda. Time žene, ukoliko se odluče na porod kod kuće, često ostaju bez stručne pomoći i izlažu se povećanom riziku.
U Hrvatskoj se na kućni porod godišnje odlučuje mali broj žena – procjenjuje se da ih je u prosjeku 80 do 100. Iako se radi o relativno malom postotku, taj broj nikako nije zanemariv, jer svaka žena ima pravo na najbolju moguću uslugu i sigurnost tijekom poroda. Upravo to je jedan od ključnih razloga zbog kojih bi kućni porod trebalo zakonski omogućiti i jasno regulirati, kako bi svim trudnicama bila zajamčena stručna, sigurna i podržavajuća skrb bez obzira na izbor mjesta poroda.
Za razliku od Hrvatske, pojedine susjedne zemlje poput Slovenije, unatoč snažnoj preporuci stručnjaka za bolnički porod, razvile su profesionalne smjernice i omogućile djelovanje licenciranih samostalnih primalja koje prate planirane kućne porode kod trudnica s niskim rizikom. Slovenija ima jasno propisane protokole i osigurava pravodobni transfer u bolnicu u slučaju potrebe, kao i rutinske zdravstvene preglede za svu novorođenčad, bez obzira na mjesto rođenja.
HUPP stoga naglašava kako ženama u Hrvatskoj treba vratiti pravo na informiran, slobodan i odgovoran izbor mjesta poroda – kroz uspostavu zakonskog i profesionalnog okvira za planirane kućne porode, edukaciju i licenciranje primalja, razvoj sustava hitne skrbi i transfera u bolnicu te suradnju između žena, primalja i zakonodavaca i civilnih društava od interesa. Trenutno pravno ograničenje primalja stavlja žene pred izbor između institucionalnog poroda ili neasistiranog kućnog poroda, čime se njihova sigurnost i temeljna prava izravno ugrožavaju.
HUPP se zalaže za otvoreni dijalog i reformu zdravstvenog sustava, kako bi žene i u Hrvatskoj imale jednaka prava, sigurnost i podršku tijekom poroda, u skladu s europskim iskustvima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne konfederacije primalja (ICM). Smatramo da žene u Hrvatskoj zaslužuju mogućnost izbora, dostupnu i sigurnu primaljsku skrb te okruženje koje poštuje njihovu autonomiju i dostojanstvo, zaključuje Maja Rečić, izvršna direktorica HUPP-a u ime HUPP-a.
