Građani EU-a ni poslije smrti nisu jednaki: dok Španjolska ima višak krematorija, Hrvatska ih ima tek dva, a u rujnu je izvozila pokojnike na kremiranje u Sloveniju.
U Hrvatskoj ste u rujnu uslugu kremiranja mogli dobiti jedino ako ste prebivali u Zagrebu. Osječki krematorij nije radio mjesecima, dok je onaj na zagrebačkom Mirogoju radio s dijelom kapaciteta s obzirom da je jedna od peći bila izvan funkcije. Tada su u zagrebačkom krematoriju uslugu ograničili na stanovnike Zagreba. Građani koji su tada željeli izabrati kremiranje, a žive izvan Zagreba, morali su tijela slati u susjednu Sloveniju, o čemu su mediji izvještavali. U hrvatsku su izvoznu bilancu tako dodana – tijela za kremiranje. U međuvremenu je 7. listopada osječki krematorij proradio, nakon popravka problematičnog dimnjaka. Iz zagrebačkog Holdinga obavijestili su pak kako planiraju nabavu dvije nove peći. No, i kada su oba krematorija u funkciji, netko iz primjerice Dubrovnika mora slati tijelo 600 kilometara dalje na kremiranje. Troškovi prijevoza naravno itekako povećavaju trošak ove usluge.
Iz Šibenika i Splita dolazile su najave gradnje krematorija, no to je sve daleko od realizacije i nije jasno kada će i hoće li biti izgrađeni. Iako Rijeka već ima prostor za krematorij na Drenovi, nikada nisu kupili opremu za kremiranje. Kako su mediji izvijestili 2024. godine, direktorica gradskog Komunalnog društva Kozala Nives Torbarina tvrdila je da je oprema skupa i da nema dovoljno interesa ljudi za kremiranje da bi se opravdali troškovi. Ali, naravno da ljudi nisu toliko zainteresirani kada znaju da moraju platiti i troškove prijevoza od Rijeke do Zagreba ili Osijeka i natrag.
Kada se usporedi dostupnost usluge kremiranja u europskim zemljama, vidljiv je ogroman nesrazmjer pa proizlazi da iako smo svi građani Eurospke unije ni u smrti nismo jednaki.
Španjolska je tako europski rekorder s čak 537 aktivnih peći krematorija koji može obaviti 1549 kremacija dnevno, u usporedbi s trenutnom potražnjom od 570. Iako Španjolska ima daleko najviše krematorija u Europi, i brojne druge europske zemlje daleko nadmašuju Hrvatsku pa tako Ujedinjeno Kraljevstvo ima 307 krematorija, a stopu kremiranja od čak 78%. Francuska ih ima 185, a Njemačka 159.
Izvješće koje je objavio PANASEF (Nacionalno udruženje pogrebnih usluga) pokazuje da je 55,2% umrlih u španjolskim pokrajinskim središtima u 2023. godini kremirano.
„Ova tendencija među španjolskim urbanim stanovništvom da spaljuje leševe dio je trenda koji utječe na cijeli kontinent. Sjeverne europske zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske, Danske i Njemačke, tradicionalno su imale više krematorija i veće stope kremiranja zbog veće sekularizacije i nedostatka grobnog prostora. Na jugu kontinenta, katolička i pravoslavna tradicija povijesno su favorizirale pokop, ali to se mijenja“, piše španjolski El Confidential.
Tako, iako je Španjolska tradicionalno religijski orijentirana, ima visoku stopu kremiranja, a u sličnoj mediteranskoj zemlji Italiji kremiranje je također naglo poraslo u posljednjih 30 godina. Dok je 1995. godine kremirano manje od 3% preminulih osoba, do 2023. godine ta se brojka povećala na 38%, prema podacima udruženja pogrebne industrije Utilitalia SEFIT. U Francuskoj je pak stopa kremiranja porasla s 10% smrtnih slučajeva u 1994. na 40% u 2022. godini, prema podacima Francuske nacionalne federacije pogrebnih poduzeća. Udio kremiranja i u Austriji se povećao posljednjih godina, a procjene pokazuju da je stopa kremiranja na nacionalnoj razini oko 45 posto, prenosi Der Standard. Prema Saveznom udruženju pogrebnika, u Austriji danas postoji oko 20 krematorija, a zanimljivo je da je tada austrijskoj Šleskoj održano i prvo moderno kremiranje u Europu, još 1752. Prvi austrijski krematorij otvoren je 1922. u Beču, dok je zagrebački uslijedio tek nakon 63 godine. Krematorij na Mirogoju otvoren je naime 1985. kao prvi u Hrvatskoj, a 30. siječnja 1986. kremiran je prvi pokojnik, umirovljenik Rudolf Stanić. Drugi i posljednji krematorij, onaj u Osijeku, otvoren je tek 2021.
Zemlje u kojima prevladava ortodoksno kršćanstvo, zaostaju pak za ovim trendovima. Tako su i Grci kao i Hrvati u rujnu, sve do 2019. bili prisiljeni slati tijela na kremiranje u inozemstvo, dok se nije otvorio prvi krematorij u Ritsoni.
„Pravoslavna tradicija, sa svojim duboko ukorijenjenim praksama sjećanja i poštovanja mrtvih, i dalje naglašava pokop kao dominantan izbor, utječući i na obiteljske odluke i na nacionalnu politiku. Istodobno, starenje stanovništva povećava ukupnu potražnju za srodnim uslugama, dok urbanizacija i nedostatak prostora na gradskim grobljima stvaraju pritisak za razvoj alternativnih rješenja, poput kremiranja“, ističu kolege iz Efsyna. Otvaranje novih krematorija i veće širenje te prakse u Grčkoj usporavaju zahtjevi zaštite okoliša i regulatorni zahtjevi u vezi s dozvolama za rad, specifikacijama izgaranja i gospodarenjem pepelom, navode.
I u Rumunjskoj pravoslavna crkva smatra kremiranje tabuom što je usporilo širenje ove prakse, navode iz HotNewsa. Unatoč tome, i u Rumunjskoj djeluje više krematorija nego u Hrvatskoj, u Bukureštu, Oradei i Moldoveneștiju.
Kada se pogleda cjenik zagrebačkih grobalja, vidljiva je razlika u cijeni pokapanja lijesova u usporedbi s urnama. Dok ćete za najjeftinije grobno mjesto na Mirogoju trebati izdvojiti 1866 eura, a cijena se penje i do više od 12000 eura na pojedinim lokacijama, cijena grobnog mjesta za ugradnju kazete za urnu kreće se od 613 eura. U sklopu Mirogoja postoji i Sunčana poljana, kao jedino mjesto u Hrvatskoj posebno određeno za prosipanje pepela. Pepeo pokojnika moguće je prema Zakonu o grobljima prosuti i u prirodi, ali uz određenu proceduru. Kremiranje tako ipak može smanjiti visoke cijene ukopa.
